U više od 60 posto prijavljenih slučajeva žrtve seksualnog nasilja maloljetne su osobe, istaknuto je na okruglom stolu 'Uvođenje prevencijskih programa protiv seksualnog nasilja u škole' povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog, koji su organizirali Centar za seksualna prava – Ženska soba
Predstavnici Ministarstva zdravstva i Ministarstva obrazovanja, iako su više puta pozivani na sudjelovanje, pozivu se nisu odazvali. Imajući u vidu porazne podatke zbog kojih su na okruglom stolu i prozvani, jasno je zašto nitko od njihovih predstavnika nije smogao hrabrosti suočiti se s tim.
'Takav odnos državnih institucija prema rečenoj temi nije ni iznenađujući ni novi', zaključila je u uvodu koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula, dodavši kako je u Hrvatskoj godišnje zlostavljano 300 tisuća žena, a da se prema istraživanjima na jedno prijavljeno silovanje, događa 15 do 20 onih koje žrtve što iz neznanja, što iz straha (prvog i najvećeg problema) nisu prijavile.
Prema statistikama Ministarstva unutarnjih poslova najčešće su žrtve seksualnog nasilja maloljetne osobe - čak 60 posto, a najčešća dobna skupina počinitelja između 19 i 29 godina, te iznad 60 godina. Prema podacima Vijeća Europe seksualno je zlostavljano svako peto dijete (20 posto) a u čak 70 -85 posto slučajeva počinitelj je poznat. Što se Hrvatske tiče, seksualno nasilje cijelo prošlo desetljeće ne pokazuje znakove opadanja ni smanjivanja. Aktivnost države da se kvalitetno pozabavi tim pitanjem, putem usvajanja raznih prijedloga nevladinih organizacija (nažalost jedinih zaista aktivnih 'generatora' rečenih programa i protokola), ali i službenih protokola sastavljenih od vlastitih odbora, primjerice onog o ravnopravnosti spolova Sabora RH kojem je na čelu saborska zastupnica, također i jedna od sudionica okruglog stola, Gordana Sobol ravna je nuli.
Naime, praktički, u Hrvatskoj ne postoji službeni program prevencije, kao ni program školske naobrazbe o seksualnim pravima.
'Iako je 'protokol o prevenciji, naobrazbi i postupanju kod slučajeva seksualnog nasilja' odavno dovršen i dugo 'sjedio' na stolu pred Vladom koja ga nije niti stavila na razmatranje, nadam se i apeliram na novu Vladu koja će poslije izbora sjesti u fotelje na Markovom trgu, da rečeni protokol usvoji već na svojoj prvoj ili drugoj radnoj sjednici jer apsolutno nema nikakvog razloga da to ne učine, a tisuće razloga da se napokon toga prihvate i 'protokol' usvoje – rekla je Sobol. Napomenula je također kako podupire i sudjeluje u naporima i radu svih nevladinih organizacija koje se bave prevencijom seksualnog, ali i bilo koje druge vrste nasilja, ali da bez ozbiljnog zauzimanja države da po ovom pitanju aktivno djeluje, i to donošenjem službenih akata, praktički se ne može ništa kvalitetno napraviti na smanjivanju poraznih statističkih podataka s kojima je Hrvatska suočena.
'U mojih 35 godina rada iskustvo mi govori da velika odgovornost za cijelu ovu priču leži na Ministarstvu zdravstva koje je svojim radom, ili bolje rečeno neradom, dopustilo ovakvu situaciju kakvu imamo danas', izjavila je Vesna Jureša, pročelnica Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite. Međutim, isto tako, iz primjera kojima je sama Vesna Jureša bila svjedokom, a gdje je počinitelj, u dva slučaja su to bili nastavnici koji su seksualno zlostavljali učenice te u još tri gdje su počinitelji izvršili incest u obitelji, a koji su bili prijavljeni bio izrazito djelotvoran. Svi su slučajevi, naime, zaključeni ili zatvorskim presudama ili obvezatnim mjerama psihijatrijskog liječenja za počinitelje. Sustav je dakle tu, i djelotvoran je, ali treba ga staviti u punu funkciju putem uvođenja kvalitetne naobrazbe u škole, jer koliko god nevjerojatno zvučalo, masa djece, prema riječima Jureše, koja s njima radi, uopće nije upoznata s terminologijom seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja, pa su im te teme često ili smiješne ili neugodne.
U toj needuciranosti najveći je problem – iz nje i proizlazi podatak o 15 neprijavljenih silovanja na samo jedno prijavljeno, iz neznanja se rađa sram da se počinitelja prijavi zbog straha od stigmatizacije, a tome u prilog govori i nevjerojatan podatak da 50 posto ispitanika u Hrvatskoj nedavnom istraživanju nevladine organizacije CESI misli kako je kod silovanja vjerojatno 'žrtva, na ovaj ili na onaj način, sama to tražila – zaključak je današnjeg okruglog stola, uz poziv cijeloj javnosti da se zainteresira i priključi predstojećem 16-dnevnom aktivizmu koji u svijetu prati Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.