Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo optužene tereti za zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje i pomaganja u tim zlouporabama.

Po optužnici, prvooptuženi Tonković je na nagovor Crlenjaka i Vlajčevića 2008. odobrio isplatu 14 milijuna kuna njihovoj tvrtki ‘Eko Gradu’, iako je znao da nije ispunila sve dogovorene uvjete pa odluka Upravnog odbora Fonda o odobrenju zajma nije ni stupila na snagu. Vukovarsku tvrtku osnovao je Vlajčević, direktor joj je bio Crljenjak, a obojica su tada bili u Nadzornom odboru ‘Kamenskog’.

Bivšeg direktora Direkcije za velika poduzeća i javni sektor u HPB-u Sablju tereti se da je znao da odluka o odobrenju kredita nije na snazi, ali je u dogovoru s Tonkovićem i uz njegove pisane suglasnosti ipak isplatio zajam ‘Eko Gradu’. No, vukovarska tvrtka novac nije iskoristila kao obrtna sredstva za izgradnju zgrade za konje i kupnju kobila, već ih je nenamjenski potrošila.
U tužiteljstvu kažu da je novac raznim fiktivnim ugovorima u konačnici doznačen tvrtki ‘Vilinske poljane’ iz Donje Stubice, kojoj je direktor bio Vlajčević, a koja je s ‘Eko Gradom’ imala ugovor u poslovnoj suradnji u realizaciji projekta farme. Vlajčevića se tereti da je sredstva nenamjenski trošio za plaćanje svojih obveza i davanja pozajmica trećim osobama, među ostalim i ‘Kamenskom’ u kojemu je on tada bio član, a Crlenjak predsjednik Nadzornog odbora.

Bivši direktor ‘Kamenskog’ Rihtarić optužen je, pak, da je u rujnu 2008. s ginekološkom ordinacijom Tonkovićeve majke sklopio ugovor o pružanju usluga sistematskih pregleda za radnice ‘Kamenskog’, iako je znao da je ordinacija ovlaštena isključivo za pružanje ginekoloških usluga. Kako ‘Kamensko’ nije imalo 520 tisuća kuna za isplatu ugovorenog iznosa, Rihtarić je uzeo dva zajma od po 260 tisuća kuna od tvrtke ‘Ars Projekt’ koju su osnovale ‘Vilinske poljane’, a riječ je o novcu koji potječe od zajma Fonda za razvoj i zapošljavanje .

U tužiteljstvu tvrde da su optuženi oštetili Fond, odnosno državni proračun za 14 milijuna kuna, a optužnica je podignuta i protiv ‘Eko Grada’ koji je navodno nezakonito pribavio imovinsku korist u tom iznosu.

Petorica optuženih su zbog afere ‘kobilje mlijeko’ bili uhićeni u ožujku ove godine.

Mediji su prije njihova uhićenja izvijestili da je Ministarstvo gospodarstva nakon izbijanja afere vezane uz ‘Kamensko’ lani zatražilo od HPB-a da počne proces prisilne naplate cjelokupnog iznosa kredita, no kako u tome nije uspjelo, slučaj je predan državnom odvjetništvu.
Po pisanju tiska, vlasnički udio u ‘Vilinskim poljanama’ imao je i suvlasnik Europapress holdinga (EPH) Ninoslav Pavić, za kojega neki mediji nagađaju da je imao ulogu u namjernom uništavanju ‘Kamenskog’ radi vrijednog zemljišta i nekretnina.

EPH je nekoliko puta opovrgavao sumnje o umiješanosti Pavića u slučaj ‘Kamensko’.

Radnice te propale tekstilne tvornice podnijele su krajem 2010. kaznenu prijavu protiv osoba odgovornih za namjerno uništavanje tvornice. One smatraju da iza Crlenjaka stoje bivši tajkun Miroslav Kutle, u čijoj je ‘Globus grupi’ Crlenjak radio, Ninoslav Pavić te vlasnik ‘Agrokora’ Ivica Todorić. Radnice, ali i udruge Pravo na grad i Zelena akcija sumnjaju da je propast tvornice organizirao Kutle kako bi se dokopao vrijedne lokacije u središtu Zagreba te da su mu u tome pomogli Pavić i Todorić.

Radnice ‘Kamenskog’ više su puta prosvjedima upozoravale javnost i mjerodavne na svoje sumnje, a njih 20 u rujnu 2010. štrajkalo je glađu. Mjesec dana poslije donesena je odluka o stečaju ‘Kamenskog’.