'Bakrot nam ne prijeti', bio je jasan Slavko Linić i objasnio da će Hrvatska, unatoč sumnjama, podmiriti sve svoje međunarodne dugove i obaveze. 'Ovakva ocjena rejtinga pokazuje da treba biti oprezan s izlaskom na međunarodno tržište. Kada bismo to učinili sada, bio bi nam vanjski dug veći za više od dvije milijarde eura. Dakle, moramo se okrenuti domaćim izvorima. Tijekom godine ćemo tek, vrlo, vrlo oprezno, ocijeniti kako i s koliko se možda možemo zadužiti na međunarodnom tržištu', rekao je Linić.

Podsjetimo, Standard&Poor's smanjio nam je ocjenu s BBB-minus, što je loša, ali ipak perspektivna ocjena, na BB-plus, a ta se skupina kolokvijalno naziva 'smećem'.  

Linić kaže da novca ima dovoljno na domaćem tržištu, no ističe da će ovo značiti i niži profit bankama i skuplje kredite za građane. 'Kada bismo vidjeli da se tijekom godine gospodarstvo oporavlja, možda bismo i riskirali veću cijenu inozemnog duga i okrenuli se prema inozemnom tržištu kapitala', kaže Linić i ističe da ova nova situacija znači da će Vlada morati odustati od svog plana ulaganja u investicije.

'Ovo će značajno utjecati na efikasnost i ekonomičnost investicija. Ulagačima će biti ipak teže i skuplje ulagati u Hrvatsku jer će vanjska kamata prema Hrvatskoj biti povećana. Investitori će se više dvoumiti što i kako ulagati, a ovakav negativan rejting utjecat će i na gospodarstvenike u Hrvatskoj koji izlaze na vanjsko tržište te će se i oni pokušati preorijentirati na domaće tržište. Bit će teško…' kaže ministar financija.

Linić nije htio priznati da je Vlada propustila donijeti reforme, kaže da im je najveći propust bio odugovlačenje s rezovima i insistiranje na pregovorima sa sindikatima: 'Pola godine pregovaramo sa sindikatima o tome da je potrebno odreći se dodataka, plaće i mirovine nismo dirali…'

Kako su pregovori sa sindikatima napokon završeni, sada je siguran u planirane uštede na masi plaća. Linić smatra da idu u dobrom smjeru i kada je restrukturiranje državnih tvrtki u pitanju te se pozvao na primjer restrukturiranja u HŽ-u, podsjetio je na stečaj Gredelja… 'Nije to mala stvar, ubrzali smo i privatizaciju teretnog prometa, tražimo koncesionara za autoceste… Netko može reći da je to presporo, ali ne ide ništa preko noći.'

Upitan razmišlja li o dovođenju MMF-a, nije htio konkretno odgovoriti, no dao je naslutiti da je to opcija uz neke uvjete: 'Oni ponovno dolaze u veljači, bili smo u raspravama i njihova je ocjena reformi vrlo bitna, to su signali prema rejting agencijama. No kad govorimo o aranžmanu MMF-a, razmišljamo treba li nam novac? Odgovor je: treba i ne treba. Možemo ga naći na domaćem tržištu ili vani. Novac MMF-a je daleko jeftiniji, ali ćemo razgovarati treba li plaće i mirovine rezati ako oni dođu', rekao je Linić koji, čini se, neće pristati na dolazak MMF-a ako budu inzistirali na smanjenju plaća i mirovina: 'Bit će pitanje što je cijena aranžmana!' 

Vlada tako više ne očekuje gospodarski rast od 1,8 posto, kao još jučer kada su vjerovali u proračun s tim planom. Sada većina investicija ipak ostaje na privatnom sektoru jer će država morati novac rezerviran za ulaganja u projekte dati za otplatu dugova.

Na pitanje misli li da je ovo poraz njegove politike, Linić kaže da ne misli tako, a ekonomskim stručnjacima koji mu stalno poručuju da učini 'zaokret' poručio je da ne razumije o kojem 'zaokretu' govore: 'Koji zaokret? Ja ne čujem tu poruku. Koji je najveći izdatak u proračunu? 35 milijardi kuna mirovina. Ne možemo rezati mirovine, moramo reformama održati ovaj teški sustav.'

Kako je HNS danas priopćenjem reagirao kao stranka koja nije u Vladi, te su priopćenjem upozorili Vladu da mora hitno poduzeti mjere, Linić je upitan kako to komentira. Ministar financija iz redova SDP-a nije se osvrtao te je samo rekao da pripada Vladi i da kao član Vlade građanima poručuje: 'Nemojte se sekirati, bit će teško, ali ima ljudi koji znaju što treba raditi i radit ćemo na tome.'