Bilateralna pitanja, uključujući i neriješena granična pitanja, ne bi trebala ometati pristupni proces zemalja kandidata, a granični sporovi trebaju se rješavati bilateralno i ako je potrebno pred Međunarodnim sudom pravde, stoji u nacrtu strategije proširenja, koju bi Europska komisija trebala usvojiti sljedeći tjedan.
'Bilateralna pitanja, uključujući granična pitanja, sve više utječu na proces proširenja. Granično pitanje između Hrvatske i Slovenije zadržalo je pristupne pregovore s Hrvatskom, sprječavajući potrebni konsenzus u EU-u na pristupnim konferencijama. Takva pitanja trebale bi riješiti uključene strane i ne bi trebala blokirati pristupni proces', stoji u radnom nacrtu dokumenta, koji se do konačnog usvajanja još može mijenjati.
Europska komisija usvojit će na svojoj sljedećoj sjednici u srijedu, 14. listopada dokument o strategiji proširenja EU-a i izviješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.
'Pregovarački okviri za Tursku i Hrvatsku, koje su prihvatile sve zemlje članice, kažu da EU očekuje od zemalja kandidata da rješavaju bilo kakve granične sporove u skladu s načelima mirnog rješavanja sporova sukladno Povelji Ujedinjenih naroda, uključujući, ako je potrebno, obveznu nadležnost Međunarodnog suda pravde', navodi se u nacrtu dokumenta.
U nacrtu dokumenta se kaže da Komisija očekuje od svih strana da učine sve kako bi se otvorena pitanja sa susjedima rješavala u skladu s tim načelima te da je spremna pomoći u traženju rješenja ako to strane zatraže.
Kao ohrabrujući znak ističe se načelni dogovor Hrvatske i Crne Gore o rješavanju granice na Prevlaci međunarodnom arbitražom pred Međunarodnim sudom pravde. U nacrtu se kaže da Hrvatska 'približava završnoj fazi' pregovora, koji bi se 'mogli zaključiti sljedeće godine, ako Hrvatska na vrijeme ispuni otvorena mjerila'.
Iako uvjetni vremenski raspored za završetak pregovora do kraja ove godine, koji je Komisija predstavila prošle godine, neće biti ispunjen, Komisija navodi da je on 'potaknuo Hrvatsku da ispuni mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja'.
'Hrvatska je nastavila napredovati u ključnim političkim reformama', kaže se u nacrtu dokumenta. Od izazova koji stoje pred Hrvatskom Komisija navodi da će se morati ubrzati reforme u pravosuđu i temeljnim pravima, posebice u pogledu neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica i suđenja za ratne zločine.
Također se kaže da 'Hrvatska vlada treba poduzeti sve potrebne korake kako bi se riješilo pitanje pristupa Haškog suda važnim dokumentima'. Uz pravosuđe, Komisija navodi i javnu upravu. 'Reforma javne uprave zahtijeva posebnu pozornost', stoji u nacrtu strategije.
Prošle je godine Komisija najavila da će sredinom ove godine, ako Hrvatska nastavi s napretkom u svojim pripremama za članstvo, predstaviti prijedlog financijskog paketa za njezin ulazak u EU-u. Sada se u nacrtu kaže da 'Komisija priprema financijski paket za pristupanje Hrvatske'.
