Od neuspješnog državnog udara vođe Wagnera Jevgenija Prigožina u Rusiji prošlo je godinu dana, a ta se država, i dalje suočava sa sigurnosnim problemima na unutarnjem polju. Teroristički napad u Dagestanu odnio je najmanje 20 života, a istovremeno Rusija i dalje traži alternativne partnere kako bi stvorila anti-zapadni blok. Što je cilj ruskog predsjednika te kako će Zapad uzvratiti, odgovorili su gosti emisije "U mreži Prvog" Hrvatskog radija
Geopolitički analitičar Gordan Akrap na Hrvatskom radiju ustvrdio kako su teroristički napadi u Dagestanu te onaj u Crocus areni u Moskvi prije nekoliko mjeseci vjerojatno povezani.
'Vrlo vjerojatno napadi jesu povezani s obzirom na to da Sovjetski savez, a danas Ruska Federacija ima ozbiljnih izazova s brojnim unutarnjim neriješenim pitanjima: političkim, nacionalnim i vjerskim, tako da ovaj dio vjerski motiviranog radikalizma i terorizma je samo jedan u nizu događaja koji se događa u Rusiji', rekao je.
Naglasio je kako "je očito za očekivati kako će ruski predsjednik Vladimir Putin opet optužiti Zapad da stoji iza toga".
'Problem islamističkog terorizma je ozbiljan i nije i neće zadesiti samo Rusku Federaciju, nego je to globalni sigurnosni izazov', naglasio je. Kazao je kako je teško reći kakvo je stanje tamo, ali da "ispod površine vrije".
vezane vijesti
'Postoji ozbiljna količina ljudi koji su spremni na izvođenje samoubilačkih terorističkih akcija. To je pokazatelj da je Rusija zahvaljujući činjenici da je pokrenula agresiju na Ukrajinu i da je uključila cijeli sigurnosni aparat - na unutarnjoj strani izuzetno ranjiva', zaključio je.
Godišnjica Prigožinove pobune i Putinove čistke
Komentirao je i godišnjicu neuspješne pobune Jevgenija Prigožina, vođe i vlasnika Wagnera koji je nedugo nakon iste, poginuo pod sumnjivim okolnostima u zrakoplovnoj nesreći.
'To je bilo za očekivati. Taj pokušaj državnog udara je uslijedio kao kulminacija cijelog niza aktivnosti i javno izraženog nezadovoljstva vođe Wagnera sa snagama Ruske Federacije. To je predsjednik Putin riješio na sebi svojstven način. Sjetite se koliki je broj pripadnika najvišeg gospodarskog vrha establišmenta RF-a u vrlo kratkom vremenu nastradao pod sumnjivim okolnostima. Mislim da se radio o više od 40 ljudi. Neki sa svojim obiteljima', podsjetio je. Ustvrdio je da "u Rusiji i dalje postoji demokratski potencijal, ali je on teško vidljiv".
Ruska diplomatska ofenziva
Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević ustvrdio je kako Putinovi posjeti azijskim zemljama ne mogu pobijediti izilaciju koju nameće Zapad, ali da može naštetiti planovima SAD-a (ne)djelovanjem u Vijeću sigurnosti.
'Ne može pobijediti izolaciju koju mu je Zapad nametnuo, ali može uspostaviti razbiti tu izolaciju i uspostaviti kontakte sa zemljama koje se nisu pridružile zapadnim sankcijama. Ne samo da su potpisali sporazum, nego je i predsjednik Putin dao izjavu da Rusija ne podržava beskonačne sankcije koje se u UN-u donose protiv Sj. Koreje', rekao je. Time je, kako kaže, "najavio da će Rusija ubuduće uložiti veto na prijedlog da Vijeće sigurnosti donese neke nove sankcije".
Podsjetimo, u napadima u Dagestanu tijekom vikenda ubijeno je najmanje 15 policajaca, a ubijeno je i pet napadača. Oni su otvorili su vatru na sinagogu i dvije pravoslavne crkve u Derbentu, kao i na policijsku kontrolnu točku u Mahačkali. Ministarstvo unutarnjih poslova je objavilo da je u napadu ubijen i pravoslavni svećenik, a sinagoga i pravoslavna crkva su zapaljene.
