'Maloljetnice koje su u Opatiji pretukle vršnjakinju sada se goni za nasilničko ponašanje', 'Dvije maloljetnice u Splitu tukle mladu djevojku, treća sve snimala', 'Sve više delinkventnih djevojčica; u Zagrebu ih je lani 20 posto radilo kaznena djela', 'Doznajemo: Nakon slučaja iz Splita na Red Button stiglo više od 1000 prijava!', 'Djed u Dalmaciji šest godina spolno zlostavljao maloljetnu unuku'... To je tek nekoliko naslova članaka objavljenih na portalu koji čitate u posljednjih deset dana.

Premda se nerijetko može čuti i od dežurnih komentatora na društvenim mrežama pročitati da mediji pretjeruju, teže senzacionalizmu i u prvi plan guraju stvari koje u stvarnosti izgledaju drugačije, brojke o porastu vršnjačkog nasilja, ali i nasilja nad djecom sve to demantiraju.

Prema podacima MUP-a, objavljenima u izvješću dječje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević, lani je počinjeno 22,4 posto više kaznenih djela na štetu djece u odnosu na godinu ranije (ukupno 6409 kaznenih djela na štetu djece). Kaznenih djela počinjenih na njihovu štetu je 6913, od čega su najviše trpjela djeca mlađa od 14 godina (4084), 1543 njih u dobi 14-16 godina i 1286 djece u dobi 16-18 godina.

Počinjena su i 434 kaznena djela protiv života i tijela: 252 tjelesne ozljede, 60 teških tjelesnih ozljeda, jedna osobito teška tjelesna ozljeda i jedna teška tjelesna ozljeda sa smrtnom posljedicom. U istoj godini počinjena su četiri ubojstva i dva teška ubojstva, što znači da je ukupno sedmero djece smrtno stradalo zbog nasilja.

Ured dječje pravobraniteljice zaprimio je 392 prijave nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci, što je gotovo za trećinu više nego u 2022. Od toga se 308 prijava odnosilo na nasilje, a 84 prijave na zanemarivanje. Zaprimili su i 120 prijava koje se odnose na spolno iskorištavanje i zloupotrebu djece.

Nasilje u vrtićima i školama

Od 184 prijave za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, njih 17 odnosi se na nasilje u vrtiću (10 prijava na nasilje djelatnika, jedna prijava na nasilje druge odrasle osobe, a šest na nasilje među djecom). Za nasilje u osnovnoj i srednjoj školi zaprimili su 167 prijava, od čega se najveći dio, njih 146, odnosi na vršnjačko nasilje, što je porast od 70 posto u odnosu na 2022. godinu, a 18 na nasilje učitelja i nastavnika, dok se tri prijave odnose na nasilje roditelja u školi.

'Za vršnjačko nasilje u dječjem vrtiću zaprimili smo šest pritužbi roditelja. Povodom pritužbe za nasilje među djecom u jednom privatnom vrtiću nadzori su ukazali na brojne administrativne i stručne propuste u radu. U pritužbama je riječ o sukobima djece koji ponekad završe udarcima i guranjem te o ponašanju u vidu skidanja odjeće i pokazivanja spolnih organa, što su roditelji doživjeli kao nasilje', stoji u izvješću.

Osim spomenutih, zaprimljene su prijave za fizičko kažnjavanje i neprimjereno ponašanje odgojiteljica u vrtiću (udaranje, lijepljenje trake preko usta, potezanje).

'Uočili smo da predškolske ustanove ozbiljno pristupaju svakoj sumnji na nasilno ponašanje svojih djelatnika. Pojedini slučajevi su prijavljeni i policiji te se čeka utvrđivanje činjenica, a za to vrijeme djelatnice najčešće ne rade s djecom', navela je u izvještaju pravobraniteljica.

Profil žrtve nasilja

Pritužbe o vršnjačkom nasilju u školi upućuju na to da je nasilje među djecom prisutno tijekom cijelog dana, na različitim mjestima i u svim oblicima.

'Pojedina djeca su nerijetko istovremeno izložena fizičkom, psihičkom i elektroničkom nasilju (vrijeđanje u grupi ili podjela neprimjerenog, najčešće seksualiziranog sadržaja)', navela je pravobraniteljica.

O profilu djece koja trpe verbalno nasilje vršnjaka navodi se da je najčešće riječ o mirnim i povučenim učenicima uzornog ponašanja, koji su nerijetko po nečemu drugačiji, a pojedina djeca omalovažavaju ih, vrijeđaju i isključuju iz skupine. Djeca su različito otporna, navodi se u izvješću, a ona osjetljivija teže se nose s grubim 'šalama' vršnjaka i takve situacije obvezuju školu na djelovanje i zaštitu.

'Iako često, ovo nasilje je nedovoljno prepoznato, tretirano i sankcionirano. Izuzetak su poruke u online razrednim grupama koje je jednostavno pohraniti, a nedvojbeno ukazuju na vrijeđanje i omalovažavanja pojedinog djeteta. Neprimjerena i nasilna komunikacija među djecom često je na račun izgleda, odjeće te ponekad obojena predrasudama i uvredama na račun spola ili spolne orijentacije ili nacionalne/vjerske pripadnosti', ističe se u izvještaju.

Pravobraniteljica napominje da pritužbe ukazuju na to da se djeca koja dulje trpe psihičko nasilje nisu u stanju sama izboriti za prekid nasilja i ne prijavljuju ga odraslim osobama jer ih je stid ili im ne vjeruju.

'Često odbijaju ići u školu te iskazuju brojne psihosomatske tegobe koje su uočili roditelji i liječnik (bolovi u trbuhu, povraćanje, plakanje, glavobolje, tjeskoba, simptomi depresije)', napisala je pravobraniteljica.

Njezin ured je doznao i da nerijetko djelatnici škole djetetu koje trpi govore da 'mora osnažiti i ne obraćati pažnju na takvo ponašanje', što zbog nedostatka podrške, razumijevanja i zaštite od nasilnog ponašanja kod njega izaziva još veću tjeskobu i patnju.

Osim pritužbi za utvrđeno fizičko nasilje, u prošloj godini ured koji vodi Pirnat Dragičević zaprimio je prijave koje upućuju na nasilje jer su djeca zadobila ozljede, ali nadzori su utvrdili da je riječ o uzajamnoj gruboj igri među djecom u kojoj ona dobrovoljno sudjeluju.

'Škole su u svim slučajevima takve igre zaustavile, no pojedini roditelji ne prihvaćaju da nema namjernog nasilja. Takve roditelje upućujemo da i u slučaju nenamjernog nanošenja ozljede mogu tražiti naknadu štete od drugih roditelja', navodi pravobraniteljica.

Posebno zabrinjava spolno uznemiravanje djece u školi te u virtualnom prostoru, kao i drugi oblici neprimjerenog ponašanja iz područja spolnosti među djecom.

Seksualno nasilje

Ured je od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobio podatak da je prošle godine zaprimilo 29 prijava raznih oblika seksualnog nasilja među vršnjacima u osnovnoj i srednjoj školi.

'Pritužbe koje smo primili ukazuju na to da je među djecom već u dobi od 11 godina prisutno slanje pornografskog sadržaja skinutog s interneta te nedopušteno dijeljenje eksplicitnih fotografija koje su, najčešće djevojčice, dobrovoljno poslale jednoj osobi. Podjela tih fotografija većem broju vršnjaka dijete je izložila poruzi i sramoti, zbog čega je ono trpjelo psihičke posljedice. U pojedinim slučajevima došlo je i do novčane ucjene. Ovakva ponašanja nerijetko predstavljaju kazneno djelo', podsjeća pravobraniteljica.

Navodi i da je od roditelja zaprimila i pritužbe koje se odnose na izrečene pedagoške mjere djetetu za nasilno ponašanje iako ono nije sa sigurnošću potvrđeno.

'U takvim slučajevima uputili smo roditelje na prigovore za izrečenu pedagošku mjeru. Uočili smo da je velik dio izrečenih pedagoških mjera prosvjetna inspekcija ukinula obrazlažući da škola nije poštovala proceduru sukladno propisima te da je propustila poduzeti intervencije koje prethode izricanju pedagoške mjere. Zabrinjava i izricanje pedagoških mjera za nasilno ponašanje djeci već u nižim razredima škole, a da škola nije pristupila postupku utvrđivanja etiologije djetetovog nasilnog ili neprilagođenog ponašanja. Na to su u pojedinim slučajevima upozorili i stručno-pedagoški nadzori. U fokusu ne bi trebalo biti puko kažnjavanje djeteta, već pomoć, usmjeravanje i razvoj odgovornosti', zaključila je pravobraniteljica.