'Niti u jednom trenutku u posljednjih 20 godina toliko ljudi nije bilo uskraćeno za dobrobiti otvorenog društva, poput mogućnosti izražavanja mišljenja, pristupa slobodnim medijima ili sudjelovanja na slobodnim i otvorenim izborima', rekla je Quinn McKew, izvršna direktorica organizacije Article 19.

Global Expression Report 2024 ima pet kategorija slobode izražavanja. U najgoroj, 'kriznoj' skupini nalazi se 39 država. Slijede 'veoma restriktivna' (24), 'restriktivna' (25) i 'manje restriktivna' (35) kategorija, a 38 zemalja s najboljom situacijom svrstano je u 'otvorenu' kategoriju.

Iako su države relativno ravnomjerno rangirane po skupinama slobode izražavanja, zapanjuju razlike u populacijama: najveća ograničenja zahvaćaju 4,2 milijarde stanovnika u 'kriznoj' skupini, u slobodi uživa 1,3 milijarde ljudi, a između njih - u sve tri restriktivne kategorije - opstaje njih oko 2,5 milijardi u 84 zemlje.

Među njima je i Hrvatska, koja je prije 15-ak godina bila 'otvorena' zemlja, ali je u međuvremenu otklizala u 'manje restriktivnu' kategoriju. Lani je dodatno nazadovala, pa je s ukupno 72 boda u 2022. godini spala na 70 bodova, što znači da je po slobodi izražavanja trenutno restriktivnija i od Rumunjske, Crne Gore, Kosova, Bugarske i Moldavije.

Ove godine devet zemalja degradirano je u nižu kategoriju. Moldavija je bila 'otvorena', a sada je 'manje restriktivna'; Burkina Faso, Srednjoafrička Republika i Togo svrstane su kao 'veoma ograničene'; Ekvador, Mongolija i Senegal ušli su u 'ograničenu' kategoriju, a Etiopija i Indija odsad su u 'kriznoj' skupini.

Autore izvješća posebno zabrinjava pogoršanje situacije u Indiji jer je u posljednjem desetljeću pod vladavinom premijera Narendre Modija iz 'ograničene' slobode skliznula u 'kriznu' kategoriju. Etiopija je također ponovno klasificirana kao 'krizna', a osam drugih zemalja također je zabilježilo pogoršanje sloboda prošle godine, uključujući Burkinu Faso, Senegal i Mongoliju.

'Kršenje sloboda događa se svaki dan i diljem svijeta, dok vođe degradiraju naše slobode jednu po jednu. Mnogi to čine suptilnim promjenama politike predstavljene u ime 'javne sigurnosti', 'morala' ili 'nacionalne sigurnosti' – stežući mrežu sve dok više nema mjesta za disanje', rekla je McKew, prenosi Guardian.

Prema kriterijima istraživanja, zemlja je u krizi kada su joj sloboda izražavanja i informiranja na najnižoj razini, kada se građani više ne mogu slobodno izražavati ili izražavati neslaganje bez predviđene kazne, a mediji su cenzurirani i napadani. U Kašmiru, jednoj od regija u svijetu u kojoj novinari prijavljuju onemogućavanje njihova rada – uključujući oduzimanje putovnica i zabranu izlaska iz zemlje – jedan je izvor rekao: 'Razmislim 10 puta prije nego što bilo kamo odem zbog mog identiteta muslimana i novinara. Čak i ne spominjem da sam Kašmirac; to je tek potpuno nova situacija.' Tamošnji novinari boje se napada hinduističkih nacionalista. 'Izgubio sam puno poslovnih prilika. Mogućnosti su mi se toliko smanjile da se ponekad osjećam kao da želim napustiti novinarstvo', rekao je izvor.

Tračak nade

Unatoč poraznim globalnim trendovima, ima i pozitivnih pomaka. Poboljšanja su zabilježena u Brazilu otkako je s vlasti otišao predsjednik Jair Bolsonaro, pa je ta zemlja iz 'ograničene' kategorije prešla u 'otvorenu', preskočivši 'manje ograničenu' skupinu.

'Primjer Brazila daje nam nadu da je promjena moguća. Ali to je i podsjetnik da se prava i slobode nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo – rad na osiguravanju, jačanju i poboljšanju prava nikad ne smije stati', kazala je Maria Trajan iz organizacije Article 19. Uz Brazil, u višu kategoriju prešli su Fidži (sada 'ograničena'), Niger ('manje ograničena'), Šri Lanka ('ograničena') i Tajland ('veoma ograničena').