Albanski premijer Edi Rama najavio je prošlog tjedna službeno pokretanje bilateralne pomorske suradnje s Italijom, a nju su obilježile dvije značajne prekretnice: potpisivanje Pisma namjere za prijenos pučinskog patrolnog broda Libra albanskim pomorskim snagama i uspostava zajedničkog strateškog pothvata između talijanske brodograđevne grupe Fincantieri i albanske tvrtke KAYO.

Oba sporazuma, ističu mediji, predstavljena su kao dio šire strategije za produbljivanje obrambene suradnje, jačanje pomorskih sposobnosti i osnaživanje industrijskog partnerstva između Tirane i Rima.

Italija je predala Albaniji pučinski patrolni brod Libra na ceremoniji kojoj su, pored premijera Rame, nazočili albanski ministar obrane Niko Peleshi i njegov talijanski kolega Guido Crosetto. Brod je pristao u albansku luku Drač nakon što je napustio Italiju u pratnji njihovog poznatog jedrenjaka za obuku Amerigo Vespucci.

Ministar Crosetto istaknuo je tom prilikom stratešku vrijednost ove geste, ocijenivši je kao odraz međusobnog povjerenja i produbljivanja obrambene suradnje dviju država članica NATO-a. Premijer Rama je pak pozdravio transfer kao prekretnicu u bilateralnim odnosima, opisujući rastuće talijansko-albanske veze kao transformaciju 'drevnog prijateljstva u strateško partnerstvo temeljeno na povjerenju i dijeljenju'.

Libra, kojom je ranije upravljala talijanska ratna mornarica, jedan je od četiri broda klase Cassiopea koje je konstruirao Fincantieri u brodogradilištima Muggiano u La Speziji. Ovu je klasu razvila talijanska mornarica ranih 1980-ih da bi zamijenila starije korvete klase Albatros, primarno korištene za nadgledanje ribolova i druge pomorske zadaće. Uz korvete klase Minerva, namijenjene za borbene misije obalne pratnje, Cassiopea je dizajnirana kao jednostavnija platforma za patroliranje na moru u okruženjima niske opasnosti.

Nadogradnja elektroničkog paketa

Odobrenje za izgradnju četiri jedinice, od planiranih osam, izdano je u prosincu 1982. prema Zakonu br. 979, poznatom kao 'Zakon o zaštiti mora', čiji je cilj bio poboljšati talijanski pomorski nadzor i sposobnosti zaštite okoliša. Novac za izgradnju osiguralo je Ministarstvo trgovačkog pomorstva, a radovi u Muggianu započeli su 1987. godine.

Plovila su izgrađena prema standardima komercijalne brodogradnje, ali i pomoću opreme i sustava iz rashodovanih fregata starijih inačica klase Bergamini, s time da je prvi od četiri broda ušao u službu 1989. godine, a dodatna dva nešto kasnije su otkazana. Sva četiri su isporučena između 1989. i 1992. i dizajnirana su za obavljanje niza zadaća, uključujući ribarsku patrolu, praćenje onečišćenja, potragu i spašavanje te pomorski nadzor unutar talijanske isključive ekonomske zone, bilo samostalno, bilo u koordinaciji s drugim pomorskim i zračnim sredstvima.

Libra, porinuta u srpnju 1988. i puštena u rad u ožujku 1991., dužine je 79,8 metara, a ima širinu od 11,8 metara i istisninu od 1500 tona pod punim opterećenjem. Pokreću je dva dizelska motora GMT BL-230.16M te proizvode kombiniranu snagu od 5507 kilovata, omogućujući joj najveću brzinu od 21 čvora i domet do 3300 nautičkih milja pri 17 čvorova. Brod ima posadu od šest časnika i 54 vojnika, a autonomija plovidbe traje do 35 dana.

Brod je naoružan topom Allargato kalibra 76/62 milimetra, koji proizvodi OTO Melara, potom s dva topa istog proizvođača kalibra 25/80 milimetara i dvije strojnice MG 42/59. Paluba za zrakoplove i fiksni hangar omogućuju operacije i s višenamjenskim helikopterom Agusta-Bell AB-212.

Librin elektronički paket uključuje navigacijski radar SPN-748(V)2, površinski radar za pretraživanje SPS-702(V)2, radar za kontrolu paljbe SPG-70 i dodatni navigacijski radar GEM-DB. Ovi sustavi modernizirani su između 2012. i 2014., kada su brodovi dobili i Selexov infracrveni optički sustav ES Janus-N.

Transfer kao najava buduće strateške suradnje

Među svojim značajnim misijama pod talijanskom zastavom, Libra je pružala humanitarnu pomoć Libiji tijekom krize 2011., a sudjelovala je i u operacijama Mare Nostrum od 2013. do 2014. godine. Uz to, tragala je i spašavala brodolomce u nizu misija na Sredozemlju. Prema očekivanjima, Libra će nakon općeg servisa služiti pod albanskim zapovjedništvom idućih 15 godina, a vojni analitičari ističu da je riječ o trenutno najjačem brodu u sastavu ratne mornarice Albanije.

Zapovjednik albanske ratne mornarice, kontraadmiral Adnan Agastra, izjavio je da će brod djelovati ne samo u Jadranskom i Jonskom moru, nego i šire, podržavajući misije NATO-a diljem Sredozemlja. Inače, dolazak Libre u albansku ratnu mornaricu je u skladu sa širim naporima Tirane u ispunjavanju NATO-vih standarda sposobnosti od pridruživanja tom savezu 2009. godine.

Albanija i Italija su, paralelno s prijenosom Libre, potpisale memorandum između Fincantierija i tiranske tvrtke KAYO za pokretanje strateškog industrijskog partnerstva. Ova suradnja ima cilj podržati razvoj albanske brodogradnje i pomorske industrije. Ministar obrane Crosetto naglasio je da je takva suradnja s pouzdanim saveznicima posebno važna u vremenima geopolitičke složenosti. Prema ocjenama analitičara, zajedničko ulaganje smatra se korakom prema širenju obrambene industrijske baze Albanije i bližem usklađivanju sa strateškim ciljevima NATO-a.

Prijenos broda također je naglasio stalnu stratešku važnost Albanije za Italiju i Europsku uniju. Posljednjih godina Rim je podupro napore Albanije da poboljša svoju obrambenu infrastrukturu, uključujući transformaciju zračne luke Kucovë u tehničku bazu NATO-a. Osim toga, potpisali su petogodišnji sporazum u studenom 2023. o otvaranju dvaju središta za obradu zahtjeva za azil u Albaniji, a oni su sada dio širih inicijativa EU-a za upravljanje migracijama.

Inače, Albanija je s Italijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Grčkom, Slovenijom, Srbijom i San Marinom članica Jadransko-jonske inicijative, čiji je cilj jačanje regionalne suradnje i zajedničkih odgovora na izazove vezane uz sigurnost i stabilnost, kao i za zaštitu okoliša na području Jadranskog i Jonskog mora.