U tužbi podnesenoj u New Orleansu, Ministarstvo pravosuđa tereti BP i njegove partnere na bušotini Macondo te tvrtku Transocean kao izvođača bušenja da nisu poduzeli 'nužne mjere opreza' kako bi spriječili ili stavili pod nadzor eksploziju do koje je došlo 20. travnja.

Nakon eksplozije je iz oštećenih instalacija bušotine na morskom dnu nafta istjecala tri mjeseca, stvorivši najveću naftnu mrlju u povijesti SAD-a, s procijenjenih oko 4,9 milijuna barela sirove nafte.

'Mi ih namjeravamo držati u cijelosti odgovornima za kršenje zakona', rekao je ministar pravosuđa Eric Holder, objavljujući tužbu na konferenciji za novinare.

U tužbi se traži da sud novčano kazni tužene tvrtke prema Zakonu o čistoći vode te da ih proglasi neograničeno odgovornima za naknadu šteta, prema Zakonu o zagađenju naftom.

Traži se da im sud nametne podmirenje svih troškova i šteta uzrokovanih izlijevanjem nafte, uključujući štete na prirodnim resursima i štete koje su pretrpjele tvrtke, prema navodima Ministarstva pravosuđa i Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Radi se o poštenom rješenju za regiju koja je pretrpjela ogromne posljedice od te katastrofe te također o osiguranju budućnosti Meksičkog zaljeva', izjavila je ravnateljica EPA-e Lisa Jackson.

Prije vladine tužbe, na sudu u New Orleansu podneseno je već gotovo 80 drugih tužbi lokalnih vlasti i tvrtki. Tuženi su BP i naftne kompanija MOEX i Anadarko, partneri na bušotini Macondo ispred obale Louisiane, Transocean i njegov partner Triton Asset Leasing i Transoceanov osiguravatelj QBE/Lloyd's. Osiguratelj je jedina tvrtka koja nije tužena na temelju Zakona o čistoći vode i jedina tvrtka protiv koje vlada ne traži neograničene naknade štete.

BP kaže da je već isplatio 4,2 milijarde dolara odšteta, te je pristao dati 20 milijardi dolara u poseban američki fond za čišćenje zagađenja. Tvrtka procjenjuje da puni trošak izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu može doseći 40 milijardi dolara.