Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona ratu u Ukrajini.

Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o "postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti".

"On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. "Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenskij želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati", dodao je.

Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.

Putin pozvao Trumpa u Moskvu

Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak "vjerojatno" održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.

U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.

Trump i Zelenskij razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz Zelenskijeva ureda rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena.

Zelenski: Značajan razgovor

"Imao sam značajan razgovor s Trumpom. Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno... i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine... uključujući dronove i druge napredne industrije", napisao je Zelenski na platformi X.

Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.

Što zahtijeva Rusija, a što Ukrajina?

Rusija je okupirala oko petine teritorija Ukrajine, te traži od Kijeva da ustupi još teritorija i da bude trajno neutralan prema bilo kakvom mirovnom sporazumu. Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče s osvojenog teritorija i kaže da mora dobiti članstvo u NATO-u ili ekvivalentna sigurnosna jamstva kako bi spriječila Moskvu od ponovnog napada.

Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.

Hegseth: Povratak na granice prije 2014. je nerealan

Ranije u srijedu, američki ministar obrane Pete Hegseth dao je dosad najiskreniju izjavu nove administracije o pristupu ratu, rekavši da se Kijev ne može realno nadati povratku na prethodne granice ili pridruživanju NATO-u.

"Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo početi priznavanjem da je povratak na granice Ukrajine prije 2014. nerealan cilj", rekao je Hegseth na sastanku u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. "Težnja za ovim iluzornim ciljem samo će produžiti rat i uzrokovati više patnje."

Rusija je 2014. anektirala Krim, koji Ukrajina i mnoge zapadne zemlje smatraju okupiranim ukrajinskim teritorijem. Hegseth je rekao da svaki trajan mir mora uključivati ​​"snažna sigurnosna jamstva kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi". No rekao je da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini kao dio takvih jamstava.

Europske sile traže mjesto za stolom u pregovorima o Ukrajini

Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju sudjelovati u svim budućim pregovorima o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir.

"Naši zajednički ciljevi trebali bi uključiti stavljanje Ukrajine u poziciju snage. Ukrajina i Europa moraju biti dio bilo kakvih pregovora", stoji u zajedničkoj izjavi sedam zemalja i Europske komisije.

"Ukrajini trebaju biti pružena snažna sigurnosna jamstva. Pravedan i trajan mir u Ukrajini nužan je uvjet za snažnu transatlantsku sigurnost", stoji u izjavi u kojoj se dodaje da se europske sile vesele razgovorima sa svojim američkim saveznicimao daljnjim mirovnom koracima.

Ministri vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske i Europske komisije sastali su se u srijedu s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova u Parizu.

Sastanak, zakazan prije nekoliko tjedana, imao je za cilj ocrtavanje obrambene strategije bloka, raspravu o tome kako ojačati Ukrajinu, planiranje budućih mirovnih pregovora i raspravu o tome kako pristupiti razgovorima s američkom administracijom kada se sastanu na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu ovog vikenda.

Potreban je nov pristup

Tim se temama moralo pristupiti u novom svjetlu nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je povratak na ukrajinske granice prije 2014. nerealan i da SAD ne vide članstvo Kijeva u NATO-u kao dio rješenja rata.

Nakon Hegsethovih komentara uslijedio je telefonski razgovor Trumpa s ruskim predsjednikom, nakon čega je Trump rekao da su se njihovi timovi dogovorili da će odmah započeti pregovore. Europske sile nisu bile unaprijed obaviještene o pozivu i bile su iznenađene otvorenošću Hegsethovog stava, rekli su diplomati.

Na pitanje hoće li neka europska država biti uključena u mirovne pregovore, tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je: "Trenutno nema nijedne europske države koja je uključena."