Prije samo nekoliko godina na spomen njezina imena vladao je veliki entuzijazam, a politička budućnost bila joj je unaprijed trasirana: Kamala Harris je nakon izbora za potpredsjednicu SAD-a bila logična nasljednica Joea Bidena jednom kada se on 'umori' od svoje dužnosti. Bilo je predodređeno da probije stakleni strop i postane prva žena i prva nebjelkinja na najmoćnijoj dužnosti na planetu. Ovaj scenarij danas se doima potpuno neostvariv zbog još uvijek tvrdokorne nesklonosti američke javnosti ovako drastičnim promjenama, ali, čini se, još više zbog nesnalaženja same Harris
Spomenuti plan pretpostavljao je da će se na potpredsjedničkoj dužnosti dodatno profilirati u javnosti i za nekoliko godina pripremiti i sebe i birače za preskakanje zadnje velike prepreke za žene u Americi, no sada je neizvjesno hoće li se na predstojećim predsjedničkim izborima uopće pojaviti kao kandidatkinja za Bidenovu potpredsjednicu u još jednom mandatu. Čak ni liberalni krugovi ne daju joj velike izglede.
'Harris je češće djelovala kao političarka koja je još uvijek u potrazi za pravim trenutkom, umjesto kao političarka koja stvara takve trenutke', objavio je nedavno ugledni New York Times u velikoj analizi dosadašnjeg djelovanja američke potpredsjednice.
vezane vijesti
Ovaj list podsjeća da danas već 81-godišnji Biden po većini anketa vodi tijesnu bitku sa svojim izglednim izazivačem Donaldom Trumpom te da je dio javnosti skeptičan oko toga hoće li uopće biti u stanju obavljati predsjedničku dužnost još četiri godine, ali tu je i - barem za Demokratsku stranku - podatak koji još više zabrinjava: Harris ima najniži rejting od svih američkih potpredsjednika još otkako se on počeo mjeriti 1989. godine.
'Većina se slaže da ona ima problem percepcije u javnosti i da je sama zaslužna za loš nastup i nizak rejting, ali na to se nadovezuje realnost da je žrtva rasizma i seksizma', sažima NYT poteškoće američke potpredsjednice.
Dio Demokratske stranke traži da Biden za to mjesto inicira 'puno otvoreniji proces kandidiranja' u odnosu na prošle izbore, lobiji koji se zalažu za prava žena i crnkinja s druge strane obećavaju desetke milijuna dolara isključivo ako se ona ponovno nađe na 'listiću', a bliski suradnici Harris čak upozoravaju da je na djelu unutarstranačka sabotaža.
Ona sama tvrdi da 'nije izabrana samo da bi držala lijepe govore nego da bi radila'.
Ovoj bivšoj državnoj tužiteljici, danas 59-godišnjakinji, neki su prigovarali da je u svojoj karijeri poslala u zatvor preko tisuću i pol ljudi samo zato što su pušili marihuanu, drugi su tvrdili da 'nije ni umjerena i progresivna, nego prije svega pragmatična', a treći su tumačili da je na dužnosti potpredsjednice - dakle u 'sporednoj ulozi' - dobila na vidljivosti, ali izgubila na prepoznatljivosti.
'Niti je postala ženski Barack Obama, niti se pretvorila u crnačku verziju Hillary Clinton', dio je otrovnih strelica koje su konstantno upućivane Harris.
Politička karijera pod upitnikom
U međuvremenu je, slažu se, uglavnom postala nevidljiva: Biden joj je povjerio probleme oko migranata iz Srednje i Južne Amerike, pa je ondje slala neuvijene poruke da im se 'ne isplati krenuti prema SAD-u' i time iritirala zagovornike znatno slobodnijeg pristupa ovoj temi, a tek ove godine prvi put se pojavila u Europi, na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Taj je nastup, slažu se promatrači, završio na granici fijaska pa se vratila u SAD dan ranije nego što je bilo predviđeno, a zatim ju je Biden zasjenio jer se upravo u tom trenutku nenajavljeno pojavio u Ukrajini.
Uglavnom, zvijezde joj se očito nisu poklopile i pitanje je ima li njezina politička karijera perspektivu, slaže se za tportal Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti, inače gostujuća profesorica na američkom Državnom sveučilištu u Pennsylvaniji.
'Da, bila je velika nada u trenutku u kojem je izabrana za potpredsjednicu: sjećamo se da se u SAD-u tada nekritički promovirao narativ da je 'samo u Americi moguće da ta dužnost pripadne ženi koja je ujedno crnkinja', što je iz naše europske perspektive potpuno smiješno jer Europa ima dugu povijest liderica. Ne samo na funkciji zamjenica, nego i u glavnim ulogama. Amerika, mora se reći, zapravo debelo zaostaje kada je riječ o rasnoj ravnopravnosti i jednakosti žena', kaže Grbeša Zenzerović.
'Kamalu Harris u tom trenutku zbilja se promatralo kao neku vrstu 'ženskog Obame', no ona se potrudila da se ta očekivanja rekordno brzo ispušu: njezina karizma za većinu mojih prijatelja i kolega s demokratskog spektra potpuno je razočaranje, a tome su svakako pridonijeli mediji kod kojih je muškarcima još uvijek dozvoljeno ono što ženama nije i koji su spremno dočekali svaki njezin gaf. Harris se naprosto nije snašla, a Amerika, kao i puno drugih društava, i dalje ima problem sa ženama na eksponiranim izvršnim funkcijama', dodaje sugovornica tportala.
'U odnosu na period prošlih predsjedničkih izbora, kada je bljesnula i očito bila u svom zenitu, od nje danas velika očekivanja nemaju čak ni zaista snažni zagovornici rodne perspektive među liberalima, demokratima i znanstvenom zajednicom', kaže Grbeša.
Prokockana šansa
Ona se ipak ne slaže s konstatacijom da je Harris prokockala priliku za žene i pripadnice drugih rasa - u tom kontekstu spominje Stacey Abrams i Alexandriu Ocasio-Cortez kao angažirane i karizmatične političke zvijezde u evidentnom usponu - već tvrdi da naprosto nije bila glas skupina koje je prema očekivanjima trebala predstavljati.
'Ona se i dalje spominje kao kandidatkinja za još jedan mandat u Bijeloj kući, ali tek treba vidjeti kako će se razvijati događaji. Listić s imenima Bidena i Harris za demokrate će nesumnjivo izgledati mučno, neće biti zadovoljni tim izborom, no s druge strane nema nikakve sumnje da će se oko njega snažno mobilizirati naprosto zato što se na suprotnoj strani nalazi Donald Trump, a moguće i kandidati koji su još bizarniji od njega', zaključuje Grbeša Zenzerović.
