Sukladno prognozama, kazaljke 'ratnog sata' trenutačno pokazuju da je do ponoći ostalo ravno 10 minuta.

Časopis Atlantic, u vlasništvu izdavača Davida G. Bradleyja koji je u doba administracije Georga W. Busha zagovarao rat u Iraku, okupio je 22 stručnjaka iz svijeta politike, znanosti i medija, koji će redovito prognozirati šanse za izbijanje oružanog sukoba. U toj šarenoj skupini našli su se, primjerice, američki diplomat i žrtva talačke krize u Iranu iz 1979. John Limbert, potpredsjenik američkog Vijeća za međunarodne odnose James Lindsay, pomoćnik ravnatelja Instituta za nacionalnu sigurnost u Tel Avivu Ephraim Kam i glavni vojni dopisnik Haaretza Amos Harel

Intuitivni 'kolektivni osjećaj

Svaki član skupine procjenjuje koji je postotak vjerojatnosti za izbijanje rata, a Atlantic pomiče kazaljke na satu temeljem prosječnog rezultata.

U slučaju da je postotak vjerojatnosti izbijanja rata jednak nuli, veća kazaljka naći će se na 20 minuta do ponoći. Svakih dodatnih pet posto vjerojatnosti pomiče kazaljku jednu minutu bliže broju 12; 10 posto izgleda za rat reflektiralo bi se na 18 minuta, a 75 posto na pet minuta do ponoći.

'Ratni sat' nije tempiran ni protiv ni u korist izbijanja rata, ističe Atlantic, dodajući da je svrha 'procijeniti izglede za konflikt u nadi da će to doprinijeti informiranijoj diskusiji'.

Autori projekta oprezni su u očekivanjima točnosti prognoze, koja zapravo predstavlja intuitivni 'kolektivni osjećaj'. No 'ratni sat', zaključuju, mogao bi biti bliže istini od svih alternativnih prognoza koje su trenutačno dostupne javnosti.

'Kasnije' može biti - prekasno

U međuvremenu, Atlantic podsjeća u kojoj je fazi 'iranska kriza'.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u veljači je objavila propast svoje misije u Iranu. Teheran nije bio spreman omogućiti stručnjacima te UN-ove institucije puni pristup svojim nuklearnim postrojenjima. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei rekao je da su strahovi IAEA-e od moguće 'vojne dimenzije' nuklearnog programa neutemeljeni.

Izrael je zaoštrio retoriku, prikazujući potencijalnu iransku bombu kao egzistencijalnu prijetnju i sugerirajući da je sve manje mogućnosti za uspješni napad na iranska nuklearna postrojenja. 'Tko god kaže 'kasnije', možda će otkriti da je kasnije postalo – prekasno', izjavio je izraelski ministar obrane Ehud Barak. Izrael je signalizirao i da o napadu na Iran neće nužno unaprijed upozoriti Washington.

Izraelski predsjednik Shimon Peres tvrdi da Izrael ne srlja u rat, no 'ako nam se rat nametne, borit ćemo se i pobijedit ćemo'. Američki vojni analitičari sumnjaju u kapacitet Izraela da bombardira Iran danima ili čak tjednima, koliko bi moglo biti potrebno za uništavanje iranskih postrojenja.

Obama: Ne blefiram

Proteklog tjedna predsjednik Barack Obama uputio je pomno sročenu poruku Iranu.

'Kao predsjednik SAD-a, ne blefiram… kada SAD kaže da je neprihvatljivo da Iran posjeduje nuklearno oružje, misli to što kaže', izjavio je Obama za Atlantic. U govoru pred najutjecajnijom organizacijom američkih Židova, AIPAC, Obama je potvrdio da SAD čuva leđa Izraelu. Ujedno, založio se za mirno rješenje sukoba i zatražio od Izraela da sačeka da ekonomske sankcije protiv Irana postignu svoj rezultat.

Utjecajni republikanci usvojili su borbeniji stav prema Iranu, kritizirajući predsjednika za premekanu politiku i tražeći od njega da podvuče crtu čije bi prekoračenje rezultiralo američkim vojnim udarom.