U posljednjih godinu dana kao mogući datumi izbora spominjali su se 26. travnja, 17. svibnja, 22. studenog, 3. siječnja sljedeće godine ili čak Valentinovo, odnosno 14. veljače. Iako se mandat Kukuriku Vlade bliži kraju, još uvijek je nepoznato kada bi građani trebali izaći na izbore. Špekuliralo se gotovo o svakoj nedjelji u godini, a koji bi bio optimalan i najizgledniji datum izbora priupitali smo i političke analitičare
Ako je vjerovati medijima, parlamentarni izbori održat će se ili u studenom ove godine ili u veljači sljedeće godine. Takve su, naime, špekulacije koje dolaze iz stranaka Kukuriku koalicije.
No, ako se pita političke analitičare, najidealnije bi bilo kada bi se izbori održali u rujnu, no takav scenarij sada je već nemoguć jer se sukladno Ustavu i zakonu izbori moraju održati najmanje 30, a najviše do 60 dana od raspuštanja Sabora. Do raspuštanja Sabora još uvijek nije došlo, a vjerojatno ni neće prije 15. rujna kada se zastupnici vraćaju s Ustavom propisane stanke.
Politički analitičar Davor Gjenero za tportal kaže da je nemoguće procijeniti koji je najizgledniji datum izbora jer 'u političkoj areni nemamo posla s racionalnim političkim akterom, nego odluku o tome kad će biti izbori donosi Zoran Milanović, najiracionalniji politički akter od Franje Tuđmana'.
Što se tiče optimalnog datuma za izbore, za Gjenera je to sada već 'profućkani rujan', na koji je upozoravao i u ranijem razgovoru za tportal.
'Prema ustavnim rokovima, izbori ne mogu biti iza 14. veljače, a idealno bi bilo da se Sabor raspustio 15. srpnja pa da su izbori u rujnu. U slučaju izbora u rujnu, iduća Vlada bi se mogla ranije formirati i donijeti proračun za sljedeću godinu. No, s obzirom da izbori neće biti u rujnu, iduću godinu počet ćemo privremenim financiranjem i odgođenim reformama. Ne samo da ćemo gubiti četiri godine Milanovićeve vlade, nego i šest mjeseci nove Vlade. Izbori u studenom, prosincu ili siječnju jednaka su katastrofa', kaže Gjenero za tportal.
Da bi bilo dobro da su izbori krajem rujna smatra i političar Žarko Puhovski, no upozorava do je to sada zbog ustavnih odredbi praktički nemoguće.
'Mislim da je jasno da izbori ne mogu biti prije sredine studenog, ako se ne provede neka politička histerija koja bi izazvala izvanredno zasjedanje Sabora, a da se onda Sabor raspusti 15. rujna. No, to mi se čini besmisleno jer bi to značilo političku histeriju', kaže za tportal Žarko Puhovski.
Špekulacija o izvanrednoj sjednici Sabora pojavila se prošli tjedan, kada je Večernji list, pozivajući se na visoki izvor u Vladi objavio da je sve više ljudi u SDP-u koji bi voljeli da se izbori održe prije obljetnice pada Vukovara 18. studenog.
'Vukovar po mojem mišljenju nije problem za Milanovića i Vladu jer njima za rejting odgovara da ih tamo izvrijeđaju, dapače mislim da je Milanović napravio pogrešku što nije duže izdržao u Kninu da ga malo više izvrijeđaju', kaže Puhovski.
Na takvim incidentima SDP i Kukuriku koalicija dobivaju potporu lijevih birača. 'U SDP-u moraju shvatiti da ne mogu dobiti sve, nego samo svoju polovinu i da se moraju fokusirati na svoje birače. Pa i Kolinda Grabar Kitarović se, vidjeli smo, bavi samo općinama gdje je HDZ na vlasti i tamo utvrđuje snagu HDZ-a', kaže Puhovski.
Stoga je realno, poručuje Puhovski, da izbori budu u razdoblju od kraja studenog do sredine prosinca i u razdoblju od sredine siječnja do krajnjeg ustavnog roka u veljači.
'Valentinovo je najizgledniji termin. To je kraj mandata i do tada će još biti vremena da u Kukuriku koaliciji pokažu još neke stvari koje kažu da žele pokazati, a i proći će sve priče s Badnjakom, Božićem i Novom godinom', kaže Puhovski i upozorava da nam indikator kako će izbori biti kasnije mora biti i činjenica da još nema prave kampanje, nego svjedočimo svojevrsnim 'predigrama za kampanju'.
Zbog konstantnih špekulacija s datumom izbora nije ni čudo da se pojavila ideja da se i zakonski definira krajnji rok za raspisivanje izbora. Takvu inicijativu, piše Večernji list, namjerava pokrenuti HDZ kojem je intencija da se odredi krajnji rok do kada se mora raspustiti Sabor, a kako bi se sukladno Ustavu i zakonu izbori mogli održati, a nova Vlada mogla konstituirati prije donošenja proračuna za predstojeću godinu.
'Mi to imamo dovoljno fiksirano zakonom i Ustavom. Ako odredite fiksirani datum izbora, može vam se nakon dva mjeseca dogoditi da se raspadne većina i da onda morate opet na izbore. Može vam se dogoditi i da vam se dva puta u 60 dana ne uspostavi većina. Ne možete određivati fiksiranje izbora jer se onda uplićete u samu logiku demokratskog procesa', zaključuje Puhovski za tportal.
