Prije dugog telefonskog razgovora dvojice predsjednika u utorak, američka strana rekla je da će tražiti od Rusije da pristane na 30-dnevni prekid vatre, prijedlog koji je Ukrajina u načelu prihvatila, kao prvi korak prema cjelovitom mirovnom sporazumu.

Putin bez prijetnji neće prestati

Umjesto toga, Putin je pristao samo na mnogo ograničeniji prekid vatre po kojem će Rusija i Ukrajina obustaviti međusobne napade na energetsku infrastrukturu na mjesec dana.

Pazio je da ne izgleda kao da je Trump ostao pranih ruku: to je bilo prvi put u više od tri godine rata da su dvije strane uvjerene ograničiti neprijateljstva makar i nakratko, a Bijela kuća rekla je da će odmah početi pregovori o prekidu vatre na Crnom moru i obuhvatnijem sporazumu o prekidu vatre.

Pauziranje napada na energetsku infrastrukturu i napada na moru bilo bi značajno ograničenje za Ukrajinu, koja je od početka rata nanijela velike udarce ruskoj naftnoj infrastrukturi, ključnom izvoru novca za rat, i njezinoj mnogo većoj mornarici.

No Rusija sada može nastaviti svoju kopnenu ofenzivu, osobito u svojoj zapadnoj Kurskoj oblasti, gdje je nadomak protjerivanja ukrajinskih snaga koje su u kolovozu prošle godine iznenada upale na ruski teritorij i dio osvojile.

Putin je ponovio ruske uvjete za širi prekid vatre – da ga Kijev ne smije iskoristiti kako bi obnovio zalihe oružja i mobilizirao više vojnika. Ukrajina odbija te uvjete.

Nigel Gould-Davies, stručnjak za Rusiju pri Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, rekao je da je Putin zapravo odbio širi prekid vatre i da ga vjerojatno neće ozbiljno razmotriti osim ako Trump ne ispuni prijetnje da će pojačati ekonomski pritisak na Rusiju novim sankcijama.

„Rekao je da ga zanima (prekid vatre), ali postavio je niz očito neprihvatljivih uvjeta. To je drugim riječima 'Ne'”, rekao je Gould-Davies u intervjuu za Reuters putem telefona.

Trumpovi suradnici prikazali su telefonski razgovor s Putinom kao uspjeh i važan korak prema prekidu vatre.

„Sve donedavno, nismo zaista imali konsenzus u pogledu ta dva aspekta – prekida vatre za energiju i infrastrukturu i moratorija na borbe na Crnom moru – a danas smo stigli do toga i mislim da je to relativno blizu potpunom prekidu vatre”, rekao je Trumpov izaslanik Steve Witkoff za Fox News.

No Andrej Kozirev, prozapadni političar koji je 1990-ih bio ruski ministar vanjskih poslova, a sada živi u inozemstvu, rekao je za televizijsku postaju Dožd da Trump nije ništa postigao.

„Putinu je sasvim u interesu nastaviti rat i vući Ameriku za nos”, rekao je.

Ruski izvor blizak Kremlju rekao je za Reuters: „Putin nastoji izvršiti pritisak na Trumpa i nastavit će rat. Ukrajinci će se povući i polako izgubiti teritorij i ljude.”

Napadi dronovima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Kijev spreman podržati moratorij na napade na energetsku infrastrukturu, ali u roku od nekoliko sati obje su se strane optužile da su izvele nove napade.

Čak i kada bi se poštivalo ograničenu obustavu napada na energetsku infrastrukturu, to za Putina ne bi bio velik ustupak, rekli su analitičari. U zamjenu za obustavu napada na ukrajinsku energetsku mrežu, on bi dobio predah od čestih ukrajinskih napada dronovima na neke od najvećih ruskih naftnih rafinerija, kojima je od početka ove godine iz pogona izbačeno 3,3 milijuna tona ili četiri posto ruskih kapaciteta kad je riječ o rafiniranju nafte, po procjenama Reutersa.

Kozirev je rekao da se Putin nije ničega odrekao pristavši na prekid vatre na energetsku infrastrukturu, za koji je rekao da je u svakom slučaju „jako nejasan”.

„Kao drugo, to, naravno, nikako nije ono o čemu je Trump govorio i što je tražio, i na što su Ukrajinci pristali, to jest, (potpuni) prekid vatre. To je prekid vatre za selektivne mete. To nije ono što se tražilo”, rekao je.

U svojoj interpretaciji razgovora, Kremlj je rekao da su se predsjednici dogovorili nastaviti svoje napore za okončanjem rata „u bilateralnom formatu”, što je pristup koji zabrinjava Ukrajinu i njezine europske saveznike jer se boje da bi Trump mogao s Putinom postići dogovor koji bi ih marginalizirao i učinio ranjivima u budućnostima.

Rekao je da su dvojica čelnika razgovarala o širim područjima za buduću suradnju, na primjer na Bliskom istoku, u pogledu širenja nuklearnog oružja i sigurnosti, u svjetlu „posebne odgovornosti” Rusije i SAD-a da osiguraju globalnu stabilnost.

To je u skladu s Putinovim nastojanjem da vrati Rusiju za najviši diplomatski stol kao ravnopravnu stranu Sjedinjenim Državama, pregovarajući s njima na ravnopravnoj osnovi nakon višegodišnjih nastojanja predvođenih SAD-om da se Moskvu izolira i kazni ekonomskim sankcijama.

„To je, naravno, velik uspjeh za Putina, koji uspijeva razdvojiti bilateralne odnose od izravne ovisnosti o ukrajinskom sukobu”, rekla je politička analitičarka Tatjana Stanovaja.

Gould-Davies rekao je da je očito da Putin, koji je također nudio mogućnost unosnih poslovnih ugovora s američkim kompanijama, „želi surađivati samo sa Sjedinjenim Državama” u nastojanju da razdvoji Washington od njegovih NATO saveznika.

„Europa zbog toga mora jako brzo mobilizirati sredstva za svoju vlastitu obranu i nada se da će nekako ograničiti to razdvajanje” (od SAD-a), rekao je.