Mediji u Njemačkoj pišu kako je članovima obitelji izbjeglica koje se nalaze u toj zemlji dosad izdano 230.000 viza za spajanje obitelji, a taj bi se broj iduće godine mogao povećati.

Prema pisanju uglednog Bilda, najveći broj dosad izdanih viza za spajanje obitelji odnosi se na državljane Sirije i Iraka, a posebno je zamjetan porast odobrenih zahtjeva za vizom za sirijske državljane, koji se ove godine utrostručio.

Njemački dnevnik, pozivajući se na izvore iz ministarstva unutarnjih poslova, ističe kako bi potencijalni broj Sirijaca koji bi uskoro mogli dobiti pravo dovesti članove uže obitelji mogao narasti na 390.000. Valja podsjetiti kako osobe koje su u prvom izbjegličkom valu 2015. godine stekle izbjeglički status nisu smjele u prve dvije godine boravka u Njemačkoj dovoditi članove uže obitelji.

Dnevnik Bild naglašava kako bi broj odobrenih viza za spajanje obitelji bio i veći kada ne bi bilo dugih čekanja u njemačkim konzularnim predstavništvima. Na vizno rješenje za spajanje obitelji čeka se naime u prosjeku oko godinu dana.

Valja napomenuti kako stranci iz zemalja koje nisu članice Europske unije imaju pravo dovesti članove obitelji samo u slučaju da koriste adekvatni stambeni prostor te imaju financijske uvjete za uzdržavanje bližnjih. U slučaju izbjeglica ovaj zakon ne vrijedi, jer se u tom slučaju radi o humanitarnoj mjeri.

Sudeći prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja koje je proveo institut INSA, većina Nijemaca nije sklona migrantima. Naime čak 60 posto Nijemaca protivi se dolasku članova obitelji izbjeglica.

Politički analitičari smatraju kako ovi podaci dolaze u izuzetno nepovoljno vrijeme za kancelarku Angelu Merkel jer se nalazi usred predizborne kampanje, u kojoj marginalizira tu temu.    

Njezini pak politički neistomišljenici, poput protukandidata iz Socijaldemokratske stranke Njemačke Martina Schulza, podsjećaju da je upravo Merkel nakon izbijanja izbjegličke krize isticala da će se izbjeglice morati vratiti svojim kućama čim se situacija normalizira u njihovim domovinama, kao što je to bio slučaj s izbjeglicama iz bivše Jugoslavije za vrijeme ratova 90-ih godina.

O samom problemu izbjeglica Merkel je nedavno progovorila tijekom redovne ljetne konferencije za tisak, kada se zauzela za zadržavanje kontrole na njemačko-austrijskoj granici, istodobno braneći svoju politiku dobrodošlice prema izbjeglicama otprije dvije godine.

'U svim važnim pitanjima iz 2015. i danas bih isto odlučila. Nisu svi građani suglasni s našom izbjegličkom politikom. Ali ja neću odustati od toga da i najžešće protivnike te politike uvjerim u to da smo morali reagirati na globalni izazov', izjavila je početkom tjedna kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) za list Welt am Sonntag.

'Otvaranje granica za izbjeglice na vrhuncu izbjegličke krize 2015. bila je ispravna i važna odluka', rekla je Merkel, izgovorivši povijesnu rečenicu: 'Mi to možemo', koja se odnosila na primitak gotovo milijun izbjeglica koji su u Njemačku stigli preko tzv. balkanske rute.

Kancelarka se branila od optužbi da vodi politiku izolacije Europske unije nakon što je ovih dana na mini Unijinu samitu o izbjeglicama u Parizu s čelnicima Italije, Španjolske i Francuske te nekih afričkih zemalja donijela mjere koje bi trebale drastično ograničiti priljev izbjeglica preko tzv. sredozemne rute.

'Mjere koje pokrećemo protiv krijumčara ljudi uz istodoban pojačani angažman po pitanju razvojne pomoći i humanitarni smještaj u Libiji mjere su koje su u istom duhu kao i primitak izbjeglica 2015.', pojasnila je Merkel, istodobno kritiziravši Europsku uniju da 'ne rješava zadaće' koje je pred nju postavila izbjeglička kriza.

'Ne funkcionira ni Dublinski sporazum ni sustav raspodjele izbjeglica po zemljama članicama', rekla je Merkel te dodala kako je 'nedopustivo' to da se solidarnost pokazuje na djelu samo kada to nekima odgovara, ali i kako zemlje poput Italije i Grčke, koje se prve nalaze na izbjegličkim koridorima prema Europi, ne smiju biti ostavljene na cjedilu.

Ipak, Merkel ostaje pri svojoj politici smanjivanja izbjegličke migracije na minimum, u što ide u prilog i najava da će Njemačka zadržati kontrolu kopnenih granica prema Austriji.

'Kako stvari sada stoje, nama su potrebne te kontrole', rekla je Merkel i najavila da će s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom razgovarati o produljenju kontrola na tzv. šengenskim granicama i nakon studenog, do kada su na snazi sadašnje mjere kontrole.

Podsjetimo, Europska komisija je u svibnju odobrila produljenje kontrole granica do kraja studenog, ali je istodobno naglašeno da nakon toga neće biti dozvoljena produljenja.

Na svojoj redovitoj konferenciji Merkel se dotaknula i Turske, ustvrdivši da u toj zemlji više ne djeluju principi pravne države. Ona je zatražila puštanje na slobodu osoba, među kojima je i nekoliko njemačkih državljana, koje su u Turskoj u zatvoru pod optužbama da potpomažu teroriste.

'Zbog svega toga su njemačko-turski odnosi u kompliciranoj fazi', rekla je Merkel, naglasivši potrebu dobrih odnosa s Turskom, između ostalog zbog tri milijuna njemačkih građana turskog porijekla.