Nakon što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila pitanje ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, prednosti i mane, te alternative tog poteza za tportal je prokomentirao Anton Tus, prvi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i bivši veleposlanik pri hrvatskoj misiji u NATO-u u Bruxellesu. Smatra da postoje efikasnija rješenja, te naglašava da je članstvo u NATO savezu prepolovilo troškove vojnog budžeta
'Za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka za ročnike valja stvoriti određene pretpostavke. Trebamo prije svega donijeti strateške i sigurnosne procjene i dokumente. Ponovno uvođenje ročnika u sastav vojske svakako treba preispitati s nekoliko razina, počevši od nepovoljnih sigurnosnih prilika koje dolaze iz ne tako daleke Ukrajine i sve ozbiljnijih prijetnji Islamističke države', rekao je za tportal umirovljeni stožerni general Anton Tus.
Tus smatra da sve opcije treba razmotriti i zbog učestalih elementarnih nepogoda te zbog uvijek mogućih prijetnji iz obližnjih nuklearki, pa je stoga potrebno imati sustav koji može profunkcionirati u roku od sat vremena.
'No, o takvim stvarima odlučuje Vlada. Iako zasad nema potrebe za hitnim uvođenjem obaveznog vojnog roka, o njemu svakako treba uvijek iznova promišljati', mišljenja je Anton Tus.
Umirovljeni stožerni general smatra kako bi za Hrvatsku značajnije bilo imati kvalitetnije obučeniji pričuvni sastav vojske koji može reagirati prema potrebi.
'Vraćanje pričuve bila bi pozitivnija stvar od ponovnog uvođenja ročne vojske. Tu se ne bi radilo o stotinama tisuća ljudi, kako se nekad pozivalo u 'rezervu', već bi oni preuzeli niz zadaća u mirnodopskim uvjetima, od saniranja posljedica poplava, protupožarne zaštite, pa do reagiranja u drugim izvanrednim situacijama, kao što je bilo koja prirodna katastrofa', tvrdi Tus, koji je svojedobno bio protiv ukidanja vojne pričuve, navodeći kako bi se time ostvarile i znatne uštede.
Naš bivši veleposlanik pri NATO-u prokomentirao je za tportal i šestogodišnje hrvatsko članstvo u Sjeverenoatlanskom savezu. 'Hrvatska vojska je prošla put temeljite transformacije, a prednost naših vojnika omogućila je integraciju u sve strukture NATO-a. Usvojili smo nova znanja, vještine i tehnike, dostupna nam je najkvalitetnija oprema, a hrvatski vojnici dio su mirovnih misija i podrška drugim zemljama regije', kazao je Tus.
Pritom naglašava kako ulazak Hrvatske u NATO nema mane, dok je velika prednost što za vojsku izdvajamo svega dva posto BDP-a.
'Kada ne bismo bili članica i kada bismo održali male snage, morali bismo barem dvostruko povećati izdvajanja, jer bismo morali povećati naoružanje', smatra Tus.
Umirovljeni general zbora također naglašava i članstvom u NATO-u i gospodarski dobivamo na značaju, jer je stabilnost i sigurnost određenog prostora garancija i kapitalu. Pritom je dovoljno spomenuti kako je NATO savez prepoznao kvalitetu izvorno hrvatskih proizvoda poput vojnih kaciga, streljiva i pješačkog oružja. Upitan za povećanu ugroženost zemlje samim ulaskom u Sjevernoatlanski savez Tus navodi kako sama činjenica da ste članica nekog saveza i da su naši vojnici u misijama može izazvati ugroženost.
'No, cijeli svijet se okrenuo borbi protiv terorizma, a mi kao punopravna članica ne bi trebali brinuti za sigurnost, jer sve što činimo usklađeno je s NATO-om, Europskom unijom i Ujedinjenim narodima, s time da je danas sigurnost samo dijelom vojna te se rješava policijskim, medicinskim i pretežno civilnim rješenjima.
Sudjelovanje u NATO-vim operacijama snažno utječe na oblikovanje hrvatskih oružanih snaga, razvoj sposobnosti i usvajanje novih znanja. Naučene lekcije i sudjelovanje u operacijama omogućavaju nam pomake u strukturi, obuci, opremanju i sposobnostima oružanih snaga. Valja istaknuti kako je šest godina hrvatskog članstva u NATO-u dodatno osnažilo taj savez kroz vlastiti primjer mira, stabilnosti i sigurnosti', zaključuje Tus.
