Umorni ste tijekom dana? Maštate o krevetu čak i onda kada niste proveli deset sati na poslu? Možda patite od apneje – ozbiljnog tjelesnog stanja koje je potencijalno vrlo opasno za vas, ali i naporno i zabrinjavajuće za ljude oko vas
Spavanje nam je većini jedna od dražih aktivnosti. Iako ponekad, u onim kratkim trenucima neuračunljivosti, znam pomisliti kako bi bilo super da ne moramo spavati jer tako bismo imali vremena za sve ono što zbog pospanosti ne možemo. No ima li išta ljepše nego zaspati uz dobru knjigu ili ljeti dok lagano pirka stropni ventilator... Utonuti u san čak budi svojevrsnu romantiku kao iz ekranizacije Shakespeareova 'Sna ivanjske noći'. Upravo takvo ljubavno, bajkovito i prepuno boja snivanje je ono što čini spavanje predivnim. Sve dok... sve dok vas ne probudi vaša bolja polovica koja, eto, svaku noć vozi avion na ruti do neke egzotične destinacije, pri čemu vam se san, odnosno manjak svodi na totalni užas, prekidajući sve te vilinske avanture te tako potreban odmor i regeneraciju tijela. Pravo je vrijeme da srušimo taj zrakoplov i mirne duše odspavamo jednu noć u komadu. Ustvari, čak i ako ste solo, a rekli su vam da hrčete (ili to još možda ni ne znate) igrate se, na dugim stazama, s vrlo ozbiljnim zdravstvenim problemima koje ovaj problem donosi.
Najjednostavniji način da ispitate hrčete li jest da se snimite dok spavate. Upalite diktafon na mobitelu (ako ima dovoljno memorije za višesatno snimanje) ili još bolje, aktivirajte program za snimanje zvuka na računalu – svaki operativni sistem ima barem jedan osnovni program za snimanje. Snimite jednu cijelu noć i premotavajte sljedeći dan da biste provjerili hrčete li. Tko zna, možda ćete čuti vanjski promet, psa ili mačku kako hoda po stanu ili je to možda bio zvuk poltergeista...
Stanje koje je usko povezano s hrkanjem je apneja (na grčkom znači disanje). Njome se želim pozabaviti. Naime, dok svi možemo zbog prehlade (obične ili alergijske) tu i tamo zahrkati jer nam je sluznica natečena, apneja se pojavljuje kod većine ljudi koji redovito hrču. Stanje kratkog imena ne mora a priori zvučati opasno, ali jest jer netretirana, apneja drastično povisuje rizik od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, pretilosti, depresije (zbog stalnog umora), moždanog udara, dijabetesa; može pogoršati postojeće srčane smetnje, uzrokovati aritmije.
Više razina problema
Apneja je prekidanje disanja ili vrlo plitko disanje koje se događa dok spavamo. Prekidi disanja mogu trajati tek nekoliko sekundi do čak nekoliko minuta! Takvo nepravilno disanje najčešće se događa čak 30-60 puta unutar jednog sata! Za razliku od običnog hrkanja, apneja se razlikuje po tome što ponekad normalno disanje počinje vrlo glasnim i kratkim hrkanjem tijekom udisaja ili čak zvukom gušenja koje može prekinuti san čak i osobi koja hrče, ali osoba neće biti svjesna da se nakratko probudila.
Najčešći oblik apneje jest opstruktivna apneja. To bi značilo da su dišni putevi vrlo suženi, tj. sasvim blokirani tijekom spavanja. Upravo ta blokada uzrokuje plitko disanje i prekide. Dok dišete, zrak koji teško prolazi ždrijelom stvara vibracije i glasan zvuk.
Iako češće pogađa pretile ljude, apneju može imati svatko pa čak i djeca ako imaju česte upale grla, odnosno povećane krajnike. Istraživanje je pokazalo da veći broj oboljelih od masne jetre pati od opstruktivne apneje.
No centralna apneja rjeđi je oblik ove bolesti. Ona se događa u dijelu mozga odgovornom za kontrolu disanja. Ako taj dio mozga ne šalje pravilne signale mišićima za disanje, onda dolazi do nepravilna disanja ili također prestanka disanja. Ovaj tip apneje najčešće se pojavljuje kod ljudi koji pate od određenih kroničnih bolesti i/ili redovito koriste određene lijekove. Svakako se raspitajte kod liječnika, ako ste na dugoročnoj terapiji zbog bolesti. Nju je teško otkriti tijekom spavanja jer se vrlo rijetko javlja sa zvukom hrkanja. Oboljeli od centralne apneje češće su svjesni da su se probudili zbog prestanka disanja.
Treće, kompleksna apneja kombinacija je opstruktne i centralne apneje. A tada znate da ste naježili...
Dakle, apneja je kronično stanje koje se mora liječiti. Prije svega promjenom načina života, udlagama za spavanje koje se mogu čak i kod ponekih stomatologa nabaviti. U nekim slučajevima potrebna je i liječnička intervencija u vidu terapije antidepresivima ili operacije. Zato, snimite se, pitajte ukućane ili bolju polovicu hrčete li te se liječite. Ako ne zbog sebe, onda barem zbog nas jer nam je svima drago kada nas čitate.
A sada vas pozdravljam... Pola tri je ujutro i muči me nesanica... No to je već tema za neki budući članak.
