Uništena je u ratu, a od nje je ostalo samo betonsko korito i danas umjesto za sanjkanje i bob služi kao mjesto za iscrtavanje grafita, šetanje, trčanje, fotografiranje i ekstremne sportove poput downhill biciklizma.

No 6. travnja ove godine, na Dan grada Sarajeva, planirano je otvorenje trebevićke žičare koja povezuje njegov centar s neposrednom okolinom staze. Bob staza tako će se ponovo naći u srcu grada, a tim povodom prije nekoliko dana raspisan je međunarodni, anketni, anonimni i jednostupanjski arhitektonski natječaj za taj sarajevski 'prostor slobode'.

Sarajevski arhitekti se pitaju može li se zamisliti novi život ove infrastrukture i koji su novi scenariji aktiviranja tog prostora. Od onih koji se jave na natječaj očekuje se da predlože zahvat u prostoru koji bob stazi i planini Trebević nudi novi identitet i nove oblike korištenja, uzimajući u obzir bogatu prošlost.

Svi pristigli radovi bit će objavljeni na stranici Dana arhitekture Sarajeva i prikazani na izložbi u programu Dana arhitekture 2018. Stručni žiri će odabrati sedam radova, a za najbolji osigurana je novčana nagrada od 300 eura. Natječaj je otvoren do 15. travnja.

Staza za bob i sanjkanje izgrađena je u okviru priprema za Zimske olimpijske igre koje su 1984. godine održane u Sarajevu.

Kompleks je u potpunosti izgrađen do rujna 1982. godine. Gorazd Bučar s grupom arhitekata projektirao je stazu u dužini od 1570 metara, odnosno od 1900 metara s dvije rekreativne izlazne/zaustavne rampe, a sastoji se od pravih dionica i 13 krivina s prosječnim uzdužnim padom od 10,2 posto te najvećim od 15 posto.

Nakon Olimpijskih igara staza je korištena za natjecanja u sklopu Svjetskog kupa. Naknadnom podjelom na tri dijela, koji su se mogli neovisno koristiti, objekt je prilagođen i za potrebe svakodnevnog sanjkanja.