Azerski predsjednik Ilham Alijev i armenski Serž Sarksjan u petak su razgovarali u ruskom gradu Kazanu, 720 kilometara istočno od Moskve, o Nagorno-Karabahu koji su snage podržane od Armenije izuzele od nadzora Azerbajdžana u najsmrtonosnijem ratu koji je izbio nakon sloma Sovjetskog Saveza prije 20 godina.

'Summit u Kazanu nije postigao iskorak jer Azerbajdžan nije bio spreman prihvatiti posljednju verziju Osnovnih načela', rekao je u izjavi armenski ministar vanjskih poslova Edward Nalbandian

Dvije su strane bile pod pritiskom globalnih sila da se slože glede Osnovnih načela, okvirnog dokumenta koji treba biti priprema za razgovore o mirnom rješenju spora.

Dokument treba postaviti smjernice za utvrđivanje konačnog statusa enklave Nagorno-Karabaha koja samostalno vodi svoje poslove uz armensku potporu. On bi također trebao pokriti i pitanje povratka nekoliko teritorija oko enklave, koji također formiraju koridor za Armeniju, pod nadzor Azerbajdžana.

Druge točke uključuju pravo izbjeglica s obje strane na povratak, prijelazni status koji jamči sigurnost i samoupravu Nagorno-Karabahu, međunarodna jamstva za održanje krhkog sporazuma.

Baku je brzo odgovorio na tvrdnje Erevana da je Azerbajdžan odgovoran za neuspjeh razgovora.

'Izjava armenskog ministarstva vanjskih poslova još je jednom pokazala da armensko čelništvo nema nikakve namjere napustiti metode prljave propagande', rekao je novinarima Novruz Mamedov, voditelj odjela za vanjske podnosa ureda predsjednika. 'Za izostanak ozbiljnog napretka treba okriviti nekonstruktivna stajališta armenske strane', rekao je.

Obje su strane, međutim, obećale nastaviti razgovore.