U prvih devet mjeseci ove godine na vanjskim granicama Europske unije otkriveno je, prema podacima Frontexa, gotovo 228.240 nezakonitih ulazaka. Riječ je o porastu od 70 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine i rekordan je rezultat zabilježen u prva tri kvartala od 2016. godine.

Zapadnobalkanska ruta, koja dijelom prolazi i preko Hrvatske, i dalje je najaktivnija migrantska ruta u Europskoj uniji s 19.160 detekcija samo u rujnu, dvostruko više nego prije godinu dana. Velik broj ilegalnih prelazaka granice može se pripisati opetovanim pokušajima prelaska onih migranata koji su već prisutni na zapadnom Balkanu.

Od početka godine do rujna preko zapadnog Balkana u Europsku uniju pokušalo je ući 106.396 migranata. Uglavnom je riječ o Sirijcima, Afganistancima i Turcima.

U Austriji je u međuvremenu vrtoglavo porastao broj ilegalnih migranata. Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, u tu zemlju proteklih nekoliko mjeseci stiže oko 3000 migranata tjedno, a brojke neprestano rastu. Od siječnja do rujna azil je tako zatražilo njih 70 tisuća, a u cijeloj prošloj godini zaprimljeno je 40 tisuća zahtjeva. Krajem listopada Beč je zbog povećanog broja migranata pripremio šatore da bi svi mogli biti obrađeni, što je uvelike podsjetilo na vrijeme velike izbjegličke krize 2015. godine. U Austriji strahuju da bi se kriza otprije sedam godina mogla ponoviti.

Austrijska vlada poziva na jačanje zaštite granica EU-a da bi se krijumčare ljudi lišilo osnove za poslovanje, kao i na stvaranje bržih postupaka i učinkovitijih sporazuma o repatrijaciji.

Samo dva dana prije nego što je Hrvatsku iznenadila vijest da se Austrija protivi širenju Schengena austrijski kancelar Karl Nehammer sastao se s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. To je bio drugi sastanak njih trojice u nešto više od mjesec dana.

Cilj koji nastoje postići je taj da Srbija pojačano zaštiti svoju južnu granicu kako bi se migranti udaljili od zone Schengena. Austrija i Mađarska ulagat će u repatrijacije da bi se ilegalni migranti iz Srbije avionom vratili u matične zemlje. Također, Srbija bi trebala primiti financijsku potporu Mađarske i Austrije za jačanje postojećih policijskih patrola na srpskoj granici.

'Austrija je trenutno masovno opterećena ilegalnim migracijama. Doprinos solidarnosti koji dajemo u Europi neproporcionalno je visok. Politika azila je zakazala. Još uvijek nema snažne zaštite vanjskih granica EU-a, a stvarnost je takva da se problem ignorira', upozorio je austrijski kancelar Nehammer u listopadu u Budimpešti prilikom susreta istog trojca. Inače, Nehammer je član Austrijske narodne stranke, koja pripada Europskoj pučkoj stranci, istoj političkoj obitelji kao i HDZ, pa čudi to što se nije ranije razgovaralo o tom problemu.

Broj migranata na balkanskoj ruti je eksplodirao i mnogi ilegalno prelaze granice, a austrijski kancelar smatra da to više nije humanitarna kriza, već posao od kojeg profitiraju kriminalne skupine. Zbog izostanka reakcije administracije EU-a u rješavanju ovog problema čelnici vlada Mađarske, Srbije i Austrije dogovorili su se o 'zajedničkoj borbi protiv ilegalnih migracija'.

Srbija je također pristala ukinuti bezvizni režim za Tunis i Burundi, što austrijska vlada vidi kao 'prvi korak prema pooštrenju viznih pravila na zapadnom Balkanu i usklađivanju tih propisa s onima EU-a', a predsjednik Aleksandar Vučić obećao je uspostaviti to do kraja 2022.

Razlog je povećan broj zahtjeva za azilom građana iz zemalja poput Indije, Tunisa i Burundija, a koji mogu turistički putovati u Srbiju bez vize, ali potom mnogi nastavljaju put izbjegličkim rutama prema Europskoj uniji. Srbija zemljama koje nisu priznale Kosovo kao nagradu osigurava bezvizni režim. Takva politika izazvala je krizu na europskim granicama jer mnogi legalno stižu u Srbiju kao turisti da bi zatim nastavili put prema zapadu kao migranti. Austrija bilježi osobito velik porast tražitelja azila iz Indije. Oni plaćaju velike sume krijumčarima ljudi, a nemaju nikakve šanse dobiti azil u Austriji jer se radi o sigurnoj zemlji.

Povećanje broja migranata osjetila je i Hrvatska. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u ponedjeljak da je ove godine u Hrvatsku ušlo 36.000 migranata, što predstavlja povećanje za 145 posto. Riječ je o službenim podacima, a realne brojke sigurno su znano više. Ministar je istaknuo da su mnogi dobili rješenja o napuštanju Europskog gospodarskog prostora (EEA) u roku od sedam dana. Međutim jasno je da Hrvatska nije njihovo krajnje odredište i da je cilj vlasti da se oni ne zadržavaju ovdje. Problem je to što se mnogi domognu Austrije, a ona je nezadovoljna time i blokira širenje Schengena. Austrija smatra da sustav Schengena ne treba širiti sve dok se ne popravi.

Početkom studenoga tako je produžila i suspenziju Schengena na granicama sa Slovenijom, Slovačkom i Mađarskom. Produžetak graničnih kontrola ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner vidi kao logičan nastavak borbe protiv krijumčara ljudi, a njih Austrijanci krive za velik porast broja ilegalnih dolazaka u tu zemlju.

Pritisak migranata Austrija smatra financijskim i sigurnosnim problemom.

Veliki broj njih su muškarci između 20 i 40 godina i broj od 100 tisuća, a toliko Karner očekuje da bi ih moglo stići u Austriju ove godine, bio bi rekordan i nadmašio bi broj državljana te zemlje koji rade u vojsci i policiji, što ih brine i na to gledaju kao na sigurnosnu prijetnju. Također, Austrija već vodi brigu o 91 tisući osoba, od čega se 56 tisuća odnosi na ukrajinske izbjeglice.

Za porezne obveznike financijski teret raste svakim dodatnim migrantom koji dođe u tu zemlju. Svi pristigli tražitelji azila dobivaju osnovni program skrbi koji uključuje zdravstveno osiguranje, hranu, džeparac, novac za odjeću i smještaj. Savezna vlada troši 230 do 500 milijuna eura godišnje na skrb i smještaj tražitelja azila i drugih stranaca koji imaju pravo na osnovnu skrb, navodi indepthnews.net. Trenutno tako troši oko 425 eura mjesečno na svakog tražitelja azila, što znači da ih pružanje osnovnih usluga za 91.000 ljudi košta otprilike 38,7 milijuna eura mjesečno te oko 464 milijuna eura godišnje.

Kada se podvuče crta, jasno je zašto u Beču nisu oduševljeni mogućim širenjem Schengena.