Kao grom iz vedra neba odjeknulo je austrijsko 'ne' ulasku Hrvatske u Schengen. Na izjave austrijskog kolege, reagirao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji poručuje nema razloga za bojazan. Ako nas podržava, čemu ovakva izjava - i je li u pozadini svega i najava hrvatske Vlade o uvođenju ekstraprofita najjačim tvrtkama u Hrvatskoj, među kojima je i dosta austrijskih - donosi Sabina Tandara Knezović za Dnevnik Nove TV
I dok smo mislili da ide sve glatko, stigao je hladan tuš iz Beča. Austrija je protiv ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u Schengen. Austrijsko 'ne' osvanulo je samo dva dana nakon što je Hrvatska najavila uvođenje poreza na ekstraprofit. Među 200 tvrtki koje će to zakačiti velik je broj austrijskih.
Idući tjedan u Hrvatsku stiže austrijski kancelar, a ekipa Dnevnika Nove TV upitala je ekonomista Damira Novotnyja je li ovo jedan od problema.
'Uvođenje ekstraporeza na dohotke poduzeća može samo odvratiti austrijske investitore od hrvatskog ekonomskog prostora, a može izazvati i političke reakcije budući da je politička elita u Austriji pod snažnim utjecajem njihovih komora, odnosno njihovih poslovnih krugova', mišljenja je Novotny.
Sve se uvijek, tvrdi sindikalist Krešimir Sever, vrti oko novca. Pa ga ne bi čudilo da je tako i ovaj put.
'Činjenica da ovaj novac nikad nije bio namijenjen radnicima niti da ostane ovdje. Radi se o dividendi koja se mahom izvuče izvan Hrvatske, a da su radnicima htjeli dati onda bi im već i tako dali', poručuje Sever.
Tu je temu komentirala i urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, Ivana Petrović.
'Mislim da je više mogućih razloga za ovo, a ključan su razlog loše unutarnje austrijske političke prilike. Vladajuću stranku desnog centra tresu korupcijske afere, a Austrijanci su izrazito loše upravljali migranstkom krizom. Sada indirektno tvrde da im je za to kriva Hrvatska ili Slovenija, kojoj su suspendirali Schengen i s kojom imaju granične kontrole', rekla je Petrović.
'To je pokušaj kontrole štete. U Austriji su izbori u siječnju 2023. i možda pokušavaju uljepšati svoju percerpiju u javnosti. Inače, ministar unutarnjih poslova je dio krajnjeg desnog krila vladajuće stranke', dodala je.
Zatim je rekla da u Austriji postoji jak ruski utjecaj te da je od odlaska Sebastiana Kurza, odnosno od kraja 2021. godine, Austrija promijenila dva kancelara.
'Na samitu u Bruxellesu u šestom mjesecu su imali određenu ogradu prema sankcijama protiv Rusije. Provode ih, ali sve to ima svoju mjeru. Često se pozivaju na svoju vojnu neutralnost, s kojom povezuju i političku neutralnost. Ne znam je li slučajno što je austrijski kancelar nedavno bio i kod Aleksandra Vučića i kod Viktora Orbána. Znači, nešto se događa', rekla je Petrović, dodajući da bi ulazak samo Hrvatske - bez Rumunjske i Bugarske - vjerojatno ojačao ruski utjecaj u te dvije zemlje.
'Ne isključujem mogućnost da je Austrija u ovom slučaju nečiji proxy. Mislim da bi se nešto trebalo pitati Berlin i Pariz', dodala je Ivana Petrović.
A sve će biti jasno 8. prosinca kada će se konačno odlučiti ulazi li Hrvatska u Schegen.