Bačić je na Liderovoj konferenciji o novom Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu poručio da će decentralizacija upravljanja ići prema županijama, gradovima sjedištima županija i gradovima s više od 35.000 stanovnika.

Župani ili gradonačelnici ovlašteni su donijeti odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 130.000 eura.

Ako vrijednost iznosi od 130.000 do milijun eura, odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama donosi županijska skupština, odnosno gradsko vijeće.

"Nekretninama koje vrijede više od toga upravljat će Ministarstvo, odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čija je vrijednost iznad 1,5 milijuna eura donosi ministar, dok za sve iznad toga odlučuje Vlada", kaže Bačić.

Dodao je kako se prihodi od korištenja imovine dijele tako da 60 posto ide državi, a po 20 posto županiji, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, te jedinici lokalne samouprave.

Novi Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu mora biti tek prvi korak u decentralizaciji upravljanja državnom imovinom, budući da se gradovima zasad omogućuje samo upravljanje zemljištima i objektima, no ne i stanovima i poslovnim prostorima, mišljenje je sudionika konferencije.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović istaknuo je kako su koraci da se popravi stanje u raspolaganju državnom imovinom prespori, te je uvjeren da su gradovi spremni za više od toga.

Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin ustvrdio je da su gradovi poput njegova izgubili milijune eura vrijedna ulaganja jer investitori nisu mogli čekati više od pet godina da se riješe pitanja raspolaganja državnom imovinom.

Bačić odgovara kako je, ako se pokaže da primjena novog zakona ide dobro, moguće da se ovlasti prošire sa zemljišta na stanove i poslovne prostore.