Plan između ostalog predviđa izgradnju oko 8 tisuća novih stanova putem programa POS, od kojih bi pola bilo namijenjeno najmu, potom aktiviranje 1200 stanova u vlasništvu države i još uvijek neodređenog broja stanova u vlasništvu državnih tvrtki, poticanje stambenih zadruga, ali i 'priuštivi najam' - za kojega je sam Bačić svjestan da bi mogao izazvati kontroverze.

Koncept predviđa državno upravljanje stanovima koji su prazni najmanje dvije godine, pri čemu bi se njihovim vlasnicima unaprijed, u dvije rate, isplatila desetogodišnja najamnina po utvrđenim medijalnim cijenama. Ti stanovi davali bi se u najam građanima, prvenstveno mladima, no najamnina koju bi plaćali ovisila bi o njihovim primanjima, broju članova kućanstva i slično te ne bi smjela prelaziti 30 posto njihovih mjesečnih prihoda, nakon što se podmire režije.

Država bi u ovom slučaju na sebe preuzela kontrolu korištenja stanova, odnosno osigurala pravnu sigurnost i najmodavcu i najmoprimcu te bi - kako se izrazio Bačić - svojim primjerom pokazala da je to moguće i da ima alate za to. Dodatno, u ovom smjeru promijenit će se Zakon o najmu.

Financijska vrijednost predstavljenih mjera procijenjena je na 1,2 milijarde eura, no Bačić očekuje da će one poteknuti privatne investitore i vlasnike stanova da se uključe. Same mjere kalibrirane su regionalno, jer priuštivost stanovanja drastično se razlikuje od sredine.

Kratkoročno, prva će na provedbu mjera povrata poreza na kupnju nekretnine te povrata polovice iznosa plaćenog PDV-a, ukoliko se kupuje stan u novogradnji.

Kombinacija s poreznom politikom

Znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu i komentatorica tportala Maruška Vizek upozorava da je iz predstavljenih brojki - odnosno vrijednosti mjera od 1,2 milijarde eura i planiranih manje od 30 tisuća stanova namijenjenih priuštivom stanovanju u idućih pet godina - savršeno jasno koliko malo se može postići isključivo stambenom politikom.

'Jasno je da je potrebna njena kombinacija s poreznom politikom, jedna bez druge ne može imati učinka. Predstavljeni plan u kombinaciji s najavljenim poreznim mjerama načelno izgleda dobro, no tek treba vidjeti koliko će to imati učinka na tržište. Najavljen je cijeli spektar mjera - od poreza na nekretnine za prazne stanove, preko toga da će država na sebe preuzeti odgovornost za pravnu sigurnost najmodavca i najmoprimca - ali za učinak će trebati vidjeti kako će se postaviti gradovi i općine kojima je prepuštena odluka o visini poreza na nekretnine', kaže Vizek za tportal.

Ona primjećuje da je današnjim predstavljanjem Nacionalnog plana stambene politike Hrvatska po svemu sudeći barem jedan korak ispred Europske komisije u kojoj je tek formiran resor stanovanja i u kojoj je povjerenik Dan Jorgensen dobio zadatak pomoći državama da udvostruče svoja izdvajanja za priuštivo stanovanje.

'Izvjesno je da će neke od ovih mjera moći biti financirane iz europskih fondova namijenjenih kohezijskoj politici, ili kroz formiranje investicijske platforme s Europskom investicijskom bankom. To se posebno odnosi na stambene zadruge koje su kod nas još uvijek poprilično nepoznate kao koncept', dodaje Vizek.

Strateški zaokret

Ona ukazuje na 'veliki strateški zaokret' koji se događa u prostornom planiranju, gdje će se priuštivo stanovanje pojaviti kao novi pojam i novi 'sloj' planiranja, što će i državi i lokalnim jedinicama otvoriti prostor za provođenje dugoročne politike te dati alate kako bi se rješavale žarišne točke - a vrlo je poznato gdje se one nalaze - dok se istodobno može izbjeći segregacija stanovništva i stvaranje svojevrsnih 'geta'.

'Na ovom primjeru po prvi put zapravo vidimo da je imalo smisla dodati državnu imovinu u ovaj resor, odnosno na jednom mjestu povezati graditeljstvo, prostorno planiranje i državnu imovinu', kaže sugovornica tportala.

U kratkom roku, kaže, ima smisla ukinuti porez na kupnju prve nekretnine, no mjera povrata dijela PDV-a morala bi biti vrlo precizna i dobro kalibrirana: ona može biti učinkovita, ali može i stvoriti pritisak koji bi doveo do povećanja cijena stanova u novogradnjama.

'Gomilanje praznih stanova problem je koji se proteže još od vremena socijalizma, a eskalirao je u proteklih dvadesetak godina. Hrvatska nije jedina u takvoj situaciji i nije jedina koja pokušava nešto učiniti kako bi aktivirala te nekretnine - no problem se dosad pokazao kao poprilično rezistentan na sve politike koje ga pokušavaju riješiti', kaže Vizek i upozorava da je, kada je riječ o priuštivom najmu, zbilja ključno ojačati pravnu sigurnost i za najmodavca, i za najmoprimca.

'Danas imamo zakone koji čak preferiraju posjed nad vlasništvom', napominje.

Kao jedan od ključnih izazova u provođenju danas predstavljenog plana ona vidi kapacitet APN-a, agencije koja bi trebala postati ključno tijelo u provođenju stambene politike, ali i ostalih državnih tijela i lokalnih vlasti koji bi u kratkom roku trebale uvesti cijeli niz promjena u poreznoj i stambenoj politici, u politici upravljanja zgradama, u prostornom planiranju i nizu drugih aspekata.

'Povrh svega, Hrvatskoj je potrebna i posebna, sasvim nova strategija za socijalno stanovanje', zaključuje Vizek.