Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u četvrtak je, podnoseći pred saborskim zastupnicima izvješće o poslovanju za 2016., 2017. i 2018., rekao da je HRT zahvaljujući dobiti i restriktivnoj troškovnoj politici sanirao preneseni gubitak, ali i nastavio ulagati u imovinu i podizanje tehnologije
Preneseni gubitak koji je u 2016. iznosio je 587 milijuna, u 2017. je smanjen na 549 milijuna, a u 2018. na 440, rekao je Bačić, naglasivši da je kreditna zaduženost od početnih 350 milijuna kuna smanjena na 157 milijuna kuna, čime su izvršene obveze iz ugovora s Vladom.
vezane vijesti
U 2018., u kojoj je povećana dobit i smanjena kreditna zaduženost, HRT je pokrenuo peti kanal HRT International namijenjen Hrvatima izvan domovine i međunarodnoj javnosti, te je nakon četverogodišnje stanke ponovno otvorio svoje dopisništva u Mostaru i Sarajevu.
U sportskom programu realizirano je više projekata, poput prijenosa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, prijenos povratka reprezentacije u trajanju dužem od devet sati. U 2018. prodana je dramska serija Čuvar dvoraca švedskom servisu, a Netflix je kupio seriju Novine.
HRT je u 2018, kazao je Bačić, ostvario dobit od 81,3 milijun kuna i prihod od 1,387 milijardu kuna,
U 2017. po njegovim riječima uspostavljena je stabilna upravljačka struktura čime su napokon osigurani uvjeti za daljnji razvoj i pokretanje procesa koji vode prema transformaciji sustava te je zaustavljen negativni trend u programskom i poslovnom segmentu.
Rezultat poslovanja u toj godini je iznosio sto milijuna kuna, što je 46 posto više od planiranog, uz prihod od 1,389 milijarde kuna. Bačić je naglasio da je 2017. značajno poboljšanja likvidnost jer su se obveze počele izvršavati u rokovima, dok je zaduženost prema bankama smanjena za 78,2 milijuna iako se u međuvremenu HRT zadužio za 120 milijuna kuna.
Za 2016. Bačić je rekao da je usprkos čestim promjenama upravljačke strukture glavnog ravnatelja i ravnateljstva HRT poduzimao niz mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja.
Nakon promjene glavnog ravnatelja napravljena je analiza učinaka programa restrukturiranja na temelju koje je vodstvo ocijenilo da realizacija programa nije izvršena pa je napušten taj program, ali je nastavljena restriktivna troškovna politika.
U 2016. povećane su obveze prema bankama za 26 milijuna kuna što je iskorišteno za smanjenje kratkotrajne zaduženosti, a skraćenja su kašnjenja u podmirenju obveza, rekao je Bačić koji je na čelno mjesto javnog servisa imenovan u veljači 2017.
