Sasvim očekivano, potporu prijedlogu dali su Bandićevi zastupnici i HSLS.

Dok sindikati i zaposlenici ZGH smatraju kako je riječ o prvom koraku koji vodi ka privatizaciji ili davanju pojedinih djelatnosti koncesiju, u Upravi ZGH tvrde da o tome zasada nema ni govora.

'Privatizacija nije na dnevnom redu Skupštine, bar ne zasad. Sindikati to pričaju iz svojih razloga i da se prikriju neki drugi procesi u državi poput monetizacije autocesta. Strepnje radnika ZGH o otkazima su neutemeljene, barem zasada.

Viškova ima u pojedinim podružnicama, ali oni nisu značajni. Ne mogu reći o kolikom je broju ljudi riječ ni u postotcima. U AGM-u recimo postoji značajan višak, tamo polovica od 39 zaposlenih nema dovoljno posla tijekom dana. Morat ćemo racionalizirati poslovanje, što nužno ne znači i otpuštanje.

Ako do toga i dođe, onda ćemo to raditi u dogovoru sa sindikatima. Sada radimo prije svega na financijskoj stabilizaciji ZGH i uspjeh će biti potpun za 15 dana. Tada ćemo početi uredno plaćati robu i dobavljače kako je to doznačeno na fakturama i kako propisuje zakon', pohvalio se Slobodan Ljubičić, predsjednik Uprave ZGH, dodavši kako je u srpnju gradska megatvrtka imala 740 milijuna kuna neplaćenih računa od kojih su neki bili stari i 14 mjeseci te da je sada taj dug sveden na oko 240 milijuna kuna.

Razlozi za Ljubičićevo zadovoljstvo i najavljenu stabilizaciju poslovanja leže u činjenici da su prodana potraživanja ZABA-i i PBZ-u za Gredelj i Zagrepčanku za oko 140 milijuna eura, pri čemu će novac na račun Holdinga sjesti odmah, a mjesečne rate narednih deset godina bankama će uplaćivati Grad. U konačnici će na račune banaka sjesti 172 milijuna eura.

'ZABA se javila na natječaj za Gredelj. Ponudili su 100 milijuna eura i mi smo to prihvatili. Prodajemo potraživanja, a ne zadužujemo se', ustvrdio je Ljubičić .

Davor Bernardić u ime SDP-a iznio je prijedlog, koji je u konačnici odbijen, prema kojem je od gradonačelnika Milana Bandića i Uprave ZGH-a traži da naprave detaljnu ekonomsku i financijsku analizu temeljem koje bi se izradila strategija razvoja s procjenama i mogućim procesima restrukturiranja ZGH.

Nezavisni Vladimir Ferdelji podsjetio je da je odluka o izdvajanju prvih podružnica donesena još prije dva mjeseca.

'Logika restrukturiranja ne podnosi da 18 različitih djelatnosti ne podnosi jedinstveni plan restrukturiranje. To je jedan složen i odgovoran proces u kojem se mijenja način i organizacija poslovanja. To je složen proces koji obuhvaća puno stvari. Nije moguće isti plan restrukturiranja primijeniti na AGM i Velesajam', istaknuo je Ferdelji.

Darinko Kosor, predsjednik Skupštine i HSLS-a, osvrnuo se na prosvjede koji su se dogodili uoči Skupštine.

'Ljude koji su se okupili podijelio bih u dvije skupine – političare i radnike. Političari su stranke koje su na izborima skupile tri posto glasova. Nema tog lijeka koji će se nama dijeliti i nema boljeg lijeka o skupštinske većine. Podržavam što sindikati rade. Oni rade svoj posao i sami kažu da se sada preventivno bore za svoja prava', kazao je Kosor i dodao da nitko u Skupštini nije predložio prodaju nijednog dijela ZGH.

HDZ-ovac Andrija Mikulić podsjetio je da se pričalo, kad je ZGH osnovan, da će se uštedjeti cijeli gradski proračun, a da je dobiveno povećanje cijene usluge i troškova. Ako se ovim modelom želite riješiti radnika, onda to treba javno reći. Ovo je brzopleta akcija demontaže ZGH.

Na kraju je riječ uzeo Bandić koji je rekao da se Reuters ne može zaustaviti.

'Privatizacija nije na dnevnom redu. Ali moram reći da komunalna infrastruktura s ovim gradonačelnikom nije niti će ikad biti u tržišnoj utakmici. Pokušava se podvaliti mućak.

Određene djelatnosti trgovačkog društva koje će ići u tržišnu ponudu naći će se pred zastupnicima za šest mjeseci. Da sad idemo privatizirati 80 posto društva, znate li tko bi to kupio? Nitko. Zato ćemo svi morati više štedjeti i više raditi za istu ili manju plaću. Nema više nerada i političkog uhljebljivanja. Samoupravljanje je iza nas', zaključio je Bandić.