Iako su mnogi najavljivali skori početak velike ukrajinske ofenzive, a neki čak i tvrdili da je već počela, ukrajinski dužnosnici poručuju da ona neće krenuti prije kraja travnja ili početka svibnja. Zbog čega Ukrajinci čekaju na dugo najavljeno oslobađanje zemlje, je li propala ruska zimska ofenziva te koliko će jučer održani predsjednički izbori u Crnoj Gori utjecati na stabilnost zapadnog Balkana?
'U mreži Prvog' na HRT-u razgovaralo se sa stručnjakom za međunarodne odnose, profesorom sa Sveučilišta u Zagrebu Goranom Bandovom, vojnim analitičarom Marijem Galićem i vanjskopolitičkim analitičarom Branimirom Vidmarovićem.
Bandov smatra da Crna Gora neće za pet godina ući u Europsku uniju, kako to smatra novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
'Predsjednik Milatović je osoba koja će sada imati šansu Crnu Goru na neki način izvući iz korupcije, a s druge strane ono čemu se isto nadamo zapravo je to da se ne dogodi promjena vožda s jedne strane na drugu stranu. To je ono što je opasno. Crnogorsko društvo je podijeljeno društvo, to društvo sada treba ujediniti', kazao je Bandov.
vezane vijesti
Ističe da to društvo treba usmjeriti europskim integracijama.
Vidmarović kaže da je Crna Gora s gledišta sigurnosti vrlo stabilna.
'Ona je dio NATO-a, čvrsto je integrirana u euroatlantske vrijednosti i sigurnosne paradigme. Tu neće biti odstupanja, nijedan predsjednik ne može to promijeniti. Pogotovo zato što je Amerika čvrsto ukorijenjena u Crnoj Gori, Rusija je kompletno izbačena iz te perspektive i tu nema nikakvih promjena ni rizika', smatra stručnjak.
Ističe da su najvažnija pitanja Crne Gore ekonomija, korupcija i usklađivanje svjetonazora Crnogoraca.
Što se tiče očekivanja u pogledu stabilnosti, Bandov kaže da nam je u interesu to da države zapadnog Balkana postanu stabilnije.
'Vidimo da to ne ide u tom smjeru, vidimo da su nestabilnosti dosta jake. To je s jedne strane pitanje političke nestabilnosti, a s druge strane ekonomske nestabilnosti', kazao je.
Dodaje da je to i pitanje pandemije, rata u Ukrajini, rasta inflacije, energetskih troškova. Ističe da je sve to udarilo zemlje Europe, ali da je značajno udarilo ranjivije zemlje, a države zapadnog Balkana spadaju u krug najranjivijih zemalja.
Galić kaže da je osobna odluka Zelenskog da se Bahmut mora braniti.
'Ako mu Bahmut padne, to će njemu biti politički udarac. Vojno gledano, pad Bahmuta neće značiti ništa. Po nekim procjenama, Rusi su tamo izgubili 30 tisuća vojnika, što mrtvih, što teško ranjenih', rekao je.
Dodaje da je Zelenski možda Bahmutom sam sebi zadao autogol.
'Jer je od njega napravio preveliki simbol. Međutim, kada vam je neka država u ratu, onda se sve svodi na simbole', dodao je.
Kaže da je to najopasnije što se može dogoditi u ratu.
'Da vam sklizne politički dio, gdje vam političari odjednom počnu određivati što će se događati na bojišnici. E to se sada dogodilo s Bahmutom', istaknuo je Galić.
Galić dalje kaže da su Ukrajinci prvo planirali kontraofenzivu kod Bahmuta, potisnuti Ruse i završiti s tom bitkom.
'Međutim krajem prošlog tjedna palo je više od 20 centimetra snijega, da bi za vikend čak bilo 17 stupnjeva. Potoci su postali rijeke, sve je u vodi. Tako da od te ofenzive neće biti ništa', objasnio je.
Ističe da će proljetna ofenziva najvjerojatnije biti u svibnju jer je puno ukrajinskih vojnika još na obuci.
'Svaki tjedan koji oni ulože u obuku, to će im biti lakše u ofenzivi', zaključio je Galić.
Za rusku zimsku ofenzivu Galić ističe da je ona propala.
Na pitanje ide li sada vrijeme u korist Ukrajine ili Rusije, Galić odgovara: 'Ovo vrijeme radi za Ukrajinu onoliko koliko se generali uspiju oduprijeti Zelenskom, koji želi tu proljetnu ofenzivu što prije. '
