IZNENAĐUJUĆI PODATAK

Banke nerado kreditiraju političke stranke

14.07.2016 u 18:04

Bionic
Reading

Posuđivanje, zaduživanje, kreditiranje. Domaće političke stranke i strane banke. Iako bi čovjek na prvu pomislio da bankari rado posuđuju strankama novac za njihovo funkcioniranje, ali prije svega za financiranje političkih kampanja, odgovori koje smo dobili od nekoliko banaka pokazuju suprotno – bankarski sektor nije baš sklon kreditiranju stranaka

Nakon što je u javnost istupio Pavao Vujnovac, vlasnik Prvog plinarskog društva (PPD-a) uz tvrdnju da mu HDZ još nije vratio posuđenih 4,2 milijuna kuna, pa se usput otkrilo su novac posudili i od DIV-a i Viadukta, što nije protuzakonito, otvorio se niz pitanja između ostalih kakve i kolike kredite stranke uzimaju u bankama, vraćaju li ih uredno i što banke uzimaju kao mjeru osiguranja za naplatu svojih potraživanja.

Da stranke nerado otkrivaju svoje kreditore i da skrivaju kod kojih banaka se zadužuju, tportal je pisao prije nekoliko dana. Tada su tek su rijetke stranke, poput HNS-a, koji je nakon premišljanja ipak otkrio gdje se zaduživao, ili IDS-a koji je predočio svoj aranžman s Erste&Steiermarkische leasingom, odlučile podastrti podatke.

SDP pak kao druga najveća stranka u državi o svom kreditiranju nije želio govoriti premda se zna da uredno prije kampanja redovito podižu kredite.

Što banke uzimaju kao jamstvo za urednu otplatu može se tek pretpostaviti, ali poznato je da je, kako je tada pisao Večernji list, za kredit podignut 2008. u visini od osam milijuna kuna Zagrebačka banka (ZABA) HDZ kao jamstvo dao cesiju odnosno budući prihod stranke iz proračuna. HDZ tada nije mogao kao jamstvo dati svoju zgradu jer je bila pod blokadom zbog istrage oko crnih fondova.

U ZABA-i danas kažu kako oni 'jednako poštuju svakog klijenta ili potencijalnog klijenta i da sa svakim s kim zasnuju poslovni odnos postupaju u skladu s mjerodavnim propisima, a osobito u skladu s propisima koji uređuju pitanja osiguranja od kreditnih i drugih rizika koji se pojavljuju u bankovnom poslovanju'.

Zanimljivo da u PBZ-u drugoj najvećoj banci u Hrvatskoj kažu da u pravilu ne sudjeluju niti su zadnjih godina sudjelovali u financiranju političkih stranaka.

'U slučaju eventualnog razmatranja takvog kreditnog zahtjeva pristupa se s pažnjom u procjeni kreditnog rizika sukladno internim pravilima Banke i matične Grupe uvažavajući načelo neutralnosti', navode u PBZ-u.

Iz RBA tek kratko napominju da nisu financirali političke stranke, niti imaju posebne kreditne linije za njih te da svaki eventualni zahtjev razmatraju zasebno ovisno o bonitetu tražitelja te u okviru poslovne politike banke.

U HPB-u ističu da u skladu sa svojim internim pravilnicima, ne odobravaju kredite političkim strankama.

Osima Zabe i Erste&Steiermarkische leasinga poznato je da je IDS svoj kredite podizao i u Istarskoj kreditnoj banci.

Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da mogući problem u neradom financiranju stranaka banaka leži u imidžu u javnosti.

'Moguće je da je problem kako će izgledati u javnosti jer onda se može steći dojam da na taj način banke kupuju utjecaj kod političara. Onda se u slučaju nekih odluka koje se odnose na banke mogu donositi različiti zaključci i banke bi bile u nezgodnom položaju. Za pretpostaviti je da se radi o imidžu i prezentaciji prema javnosti i zbog svega što je bilo vezano za stranke i kampanje u prošlosti. To je danas vruć krumpir za bilo koga', zaključio je Tica