Visoki trgovački sud u Zagrebu (VTS) donio je još jednu pravomoćnu i dalekosežnu presudu u slučaju kredita u švicarskim francima čiji su korisnici bile pravne osobe, odnosno tvrtke - presuđeno je da i one imaju pravo na pun iznos preplaćenih kamata te da ni u tom slučaju ne postoji zastara njihovih potraživanja
U konkretnom predmetu tužitelj je dubrovačka tvrtka Glumac Export, koju je zastupao splitski odvjetnik Mate Glibota, a tuženik je Addiko banka. Riječ je o sporu koji je vođen više godina i u kojemu je VTS već ranije očitao lekciju nižem, Trgovačkom sudu u Dubrovniku: kada je ovaj odlučio da tvrtke nemaju osnova za tužbu zbog švicaraca, preinačio je njegovu presudu i prije dvije godine odlučio suprotno.
Banka je zbog toga uložila reviziju na Vrhovnom sudu, no i ondje je odbijena.
vezane vijesti
A nakon što je Trgovački sud u Dubrovniku koncem srpnja prošle godine u ponovljenom postupku presudio u korist tvrtke Glumac Export, ali joj je zbog navodne zastare dodijelio tek dio neosnovano plaćenih kamata, VTS je ponovno preinačio njegovu presudu i tužitelju dodijelio kompletan iznos.
Različiti sudovi ranije su u nekoliko navrata utvrdili da i tvrtke imaju pravo na obeštećenje zbog ništetnih odredbi u ugovorima o kreditima u francima - no zasad isključivo za odredbe o kamatnoj stopi, a ne i o tečaju u švicarskim francima - a u Udruzi Franak upozoravaju da jednaka praksa vrijedi i za kredite u eurima i kunama, njih gotovo 400 tisuća ugovorenih prije 2013. godine.
'Te tvrtke imaju pravo na obeštećenje zbog nezakonitih i ništetnih odredbi o povećanju kamatne stope odlukom banke i to nema veze s kolektivnom presudom vezanom uz prava potrošača, odnosno fizičkih osoba', rekao je za tportal koordinator Udruge Franak Goran Aleksić.
Po njihovoj procjeni, postoji oko 400 tisuća kredita u svim valutama s nezakonitim odredbama o kamatama, a ugovorenih prije 2013. godine, i kada bi svi njihovi korisnici podigli tužbe, banke bi tvrtkama trebale isplatiti iznos od tri do pet milijardi eura.
U tom periodu banke su ugovarale kredite u kojima je visina kamate bila vezana uz stopu LIBOR ili EUROIBOR, koja je promjenjiva, ali i uz vlastitu maržu koju su mijenjale jednostranom odlukom - pa su u praksi u slučaju pada referentnih stopa samoinicijativno povećavale maržu i njihovi klijenti na to nisu mogli utjecati ni na kakav način. A kada su ove stope padale, banke su često svejedno zadržavale visoke kamatne stope.
Za razliku od potrošačkih kredita fizičkih osoba, sudovi pravnim osobama dosad nisu dosuđivali i obeštećenje na temelju preplaćene razlike tečaja.
U konkretnom dubrovačkom slučaju tvrtka Glumac Export podigla je kredit u iznosu od 319 tisuća franaka te ga je u cijelosti i otplatila. Sada joj pripada obeštećenje od 30 tisuća franaka (oko 24 tisuće eura) sa zateznim kamatama koje će doseći gotovo pa jednak iznos, a banka joj mora isplatiti i 3426 eura sudskih troškova.
'Osjećao sam se duboko prevaren i od samog početka priče, ali i od početka sudskih postupaka 2017. godine, znao sam da sam u pravu. Banka je podizala kamate kako se podizao LIBOR, ali nije ih spuštala kada je LIBOR padao. Mojoj tvrtki uzela je novac koji joj nije pripadao i napokon sam dobio moralnu satisfakciju - a i novac neće loše doći', rekao je za tportal vlasnik tvrtke Glumac Export Ivo Glumac.
Zatražili smo i reakciju Hrvatske udruge banaka (HUB) te ćemo je objaviti kada pristigne.
