OPASNO NAVUČEN

Barbarella

22.08.2012 u 14:46

Bionic
Reading

'Barbarella', film nastao po stripu Jean-Claudea Foresta podigao je prašinu otvoreno pozivajući na renesansnu seksualnu revoluciju šezdesetih, stavljajući u podkontekst hladnoratovsko zveckanje oružjem i ismijavanje kulta revolucionara – vođe

U dalekoj psihodeličnoj budućnosti Zemljani žive u globalnoj bajci opasno navučeni na Barbarellu, zemaljsku izaslanicu dobre volje koju glumi predivna Jane Fonda, uskoro politički aktivna protiv američkog angažmana u Vijetnamu.

Roger Vadim, ljubitelj lijepih i mladih starleta glavnu ulogu u filmu je ponudio nikome doli svojoj tadašnjoj trećoj ženi Jane Fonda, iako stripovska Barbarella više liči na plavokosu Brigitte Bardot, prvu Vadimovu ženu.

Jane Fonda u svojim fizički savršenim ranim tridesetima bila je izuzetan izbor za seks simbol Barbarelle, izaslanice dobre volje iz daleke budućnosti u kojoj su Zemljani zaboravili na ratove i naoružavanje.

Predsjednik ujedinjene Zemlje upućuje Barbarellu u potragu za zlim znanstvenikom Durand Durandom skrivenim na planetu Tau Ceti gdje pokušava uvaliti svoje novo oružje masovnog uništenja. Barbarella na putu iz svog miroljubivog svijeta potpune seksualne slobode u tek malo dekadentnije društvo Tao Ceti; uz pokoju poslasticu sadističkog mučenja jatom ptica, lutkama oštrih zuba ili seksualno nezasitnim strojem orgasmotronom; donosi mir, sreću i ljubav poput kakvog hipi mesije i na kraju seks kao čin dobre volje.

Da ne bi sve izgledalo prepuno psihodelije, ubačeno je i nešto sivih tonova. Gotovo je nemoguće zamisliti ovo razdoblje povijesti bez hladnoratovskih kritika, ali svakako je bonus ironijski osvrt na velike vođe raznih revolucija – oni nisu ništa drugo osim što im ime glavnog vođe otpora Dildana u filmu sugerira.

Također se zabrinuto podsmjehuje i hladnoj, impotentnoj budućnosti gdje se seks svodi na polaganje dlana o dlan i posebnom orgazmičkom tabletom dostiže vrhunac. Tabletomanija šezdesetih nekako maglovito predskazuje sve ove viagre i epimene današnjice.

Vratimo se predivnoj Jane Fondi kojoj sam oprostio i politički aktivizam i ostale filmove lišene imalo erotike. Žena koja je toliko ponudila u filmu 'Barbarella' već uvodnom scenom svlačenja pri nultoj gravitaciji (nedovoljno Kylie, u spotu 'Put Yourself in My Place') te stalnim biranjem kostima koji su više otkrivali nego skrivali... Ali što još reći o ženi zbog koje pali anđeli dobivaju volju ponovo poletjeti, o fatalnoj ženi u koju se zaljubljuju revolucionari i tirani, makar oni bili jednako fatalni i jednako žene.

 

 U ovom kultnom filmu nije samo Barbarella plijenila pažnju; još je puno zanimljivih i dojmljivih likova. Prvi se nameće zli znanstvenik; naravno da vam je poznata priča otkud britanskom bendu ime Duran Duran. Sve je tu, odjeća i frizure, sav stajling šezdesetih duhovna su hrana novoromantičarskih osamdesetih.

Anita Pallenberg kao Veliki Tyrant odnosno Crna Kraljica Sogoa i njena gusta tekućina zla, Mathmos također su bili inspiracija američkom elektro bendu Matmos, ali i britanskoj tvrtci proizvođača svjetiljaka i rasvjetnih tijela Mathmos.

Opasno navučen na ovaj film je i filmski redatelj Robert Rodriguez, ozbiljno se čovjek pripremao za snimanje nove verzije (navodno s Rose McGowan u naslovnoj ulozi), čak mu je obećan i veliki budžet, ali je odustao, jer je uvjet bio snimanje isključivo u Njemačkoj.

Nadam se da će se Rodriguez kad tad domoći Barbarelle, ali do tada dajmo priliku Nicolasu W. (Drive) Refnu - upravo traži producente za TV seriju Barbarella!