Profesorica ustavnog prava Sanja Barić suglasna je s time da bi predsjedničke ovlasti trebalo dodatno precizirati, pogotovo kad je riječ o ulozi predsjednika u investituri Vlade, odnosno u imenovanju privremene Vlade, gdje su se pokazale manjkavosti. Podupire i pokretanje rasprave o načinu izbora ustavnih sudaca i drži da treba razmisliti o uključivanju predsjednika države, ali i Vrhovnog suda, u taj proces. Ne slaže se, međutim, s predsjedničinim opaskama o ovlastima u vanjskoj politici
Kolinda Grabar Kitarović čitav je mandat govorila da su ovlasti koje predsjedniku RH daje Ustav sasvim dovoljne, a na isti je način reagirala i kada su veće predsjedničke ovlasti zazivali njezini protukandidati, prije svih Miroslav Škoro. U jučerašnjem intervjuu za 'Točku na tjedan' televizije N1 predsjednica je, međutim, dala naslutiti da ni sama nije zadovoljna svojim ovlastima. Ocijenila je kako ih treba precizirati, pogotovo kada je riječ o vanjskoj politici, a pozitivnu ocjenu dala je i Škorinoj ideji da se predsjednika države uključi u proces imenovanja ustavnih sudaca, piše Večernji list.
Njezini protukandidati procijenili su, međutim, da je ipak riječ o zazivanju većih ovlasti, pri čemu Zoran Milanović komentira da bi uključivanje predsjednika u izbor ustavnih sudaca bilo 'teški sukob interesa' jer bi tako izabrani suci mogli doći u poziciju da odlučuju o predsjedniku.
'To je predsjednica čula od nekog trećeg pa sad ponavlja to jer je vjerojatno procijenila da je vrijeme da i to kaže', komentirao je Milanović.
vezane vijesti
Škoro je pak pozdravio činjenicu da Grabar Kitarović podržava redefiniranje predsjedničkih ovlasti, što je, podsjeća, prvi predložio. No predsjednici zamjera što bi to učinila tek nakon parlamentarnih izbora, odnosno 'kad kaže Plenković'.
'Ja tako ne doživljavam demokraciju', poručio je Škoro.
Profesorica ustavnog prava Sanja Barić suglasna je s time da bi predsjedničke ovlasti trebalo dodatno precizirati, pogotovo kad je riječ o ulozi predsjednika u investituri Vlade, odnosno u imenovanju privremene Vlade, gdje su se pokazale manjkavosti.
Ova stručnjakinja podupire i pokretanje rasprave o načinu izbora ustavnih sudaca i drži da treba razmisliti o uključivanju predsjednika države, ali i Vrhovnog suda u taj proces. Ne slaže se, međutim, s predsjedničinim opaskama o ovlastima u vanjskoj politici.
'Osnovna motivacija cijele priče je predizborna, no vidljivo je i to da je dio motiva osoban, jer je predsjednica imala sukobe s premijerom oko vanjske politike. Ne mislim da u tom dijelu treba precizirati ustavne ovlasti. Ustavna pozicija predsjednice nije aktivna, nego je postavljena kao faktor stabilnosti, kao netko tko se aktivira kad je 'frka'', tumači Barić.
Upozorava da bi u protivnom akteri vanjske politike djelovali kao rakova djeca, odnosno da bi svaki vodio vlastitu vanjsku politiku, što bi stvorilo kaos.
