O inicijativi ministra uprave Arsena Bauka da se 2012. donese novi Zakon o referendumu govorio je ministrov pomoćnik Boris Milošević, gostujući u utorak na javnom skupu 'Nakon referenduma - naučene lekcije' u organizaciji GONG-a.

Problemi s popisom birača također će se početi sustavno rješavati ove godine, najavio je Milošević, dodajući da je riječ o glavnom zadatku Ministarstva unutarnjih poslova koje će taj dugotrajni proces voditi u suradnji s Ministarstvom uprave.

GONG-ove preporuke

Na temelju analize referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde, GONG je iznio niz preporuka za unapređenje postojećih pravnih normi. Između ostalog, GONG preporučuje da se pitanja ljudskih prava, poreznih davanja, državnog proračuna i ratifikacije međunarodnih ugovora ne mogu postavljati kao referendumsko pitanje.

Potrebno je, nadalje, smanjiti broj potrebnih potpisa za pokretanje državnog referenduma, pri čemu jedan od prijedloga, s obzirom na nerealne popise birača, može biti sniženje sa 10 posto na pet posto. GONG preporučuje i produljenje roka prikupljanja potpisa, primjerice najmanje dva mjeseca za državni i mjesec dana za lokalni referendum.

Uloga Ustavnog suda bila bi preventivna - ta institucija provjeravala bi usklađenost referendumskog pitanja prije nego što organizacijski odbor krene s prikupljanjem potpisa, a potrebno je odrediti rokove sudu da se ne bi blokirala referendumska inicijativa i odugovlačilo s njenim početkom.   

Leko: Treba nam dobra volja susjeda!

Josip Leko, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, istaknuo je da je potrebno olakšati održavanje lokalnog referenduma i precizirati materiju državnog referenduma.

Neovisno o tome koliko će Vlada 'liberalizirati zakonsku mogućnost za referendum na lokalnoj i nacionalnoj razini', važno je, rekao je Leko, osigurati neometano funkcioniranje demokratskih institucija i nakon referenduma jer ako one zakažu, doći će do situacije u kojoj neće biti moguća ni predstavnička ni neposredna demokracija.

Državljanstvo i prebivalište temeljni su elementi za popis birača, pri čemu oba elementa na ovim prostorima 'imaju zamke' jer postoje dvostruko državljanstvo i dvostruko prebivalište.

'S obzirom da se po hrvatskom Ustavu u proteklih 20 godina nije moglo oduzeti državljanstvo, a vjerujem i da se neće moći oduzeti, za uređivanje ove materije trebat će dobra volja susjednih država. Trebat će zaključiti međudržavne ugovore sa svim državama ili barem sa Srbijom, Slovenijom, BiH i Crnom Gorom, što će omogućiti Hrvatskoj da ima urednu evidenciju prebivališta, a to neće moći bez suglasnosti i dobre volje susjednih država. Uvjeren sam da je namjera ove vlade da to riješi što prije', rekao je Leko. 

DIP: Imali smo sreću u nesreći

Janja Horvat Drobnjak iz Državnog izbornog povjerenstva rekla je da je s obzirom na koliziju zakona i Ustava te kratki vremenski rok za organizaciju referenduma, 'sreća u nesreći' da su parlamentarni izbori bili održani neposredno prije pa je velika mašinerija - masa biračkih odbora i povjerenstava - bila uhodana.

Izašlo se ususret i euroskepticima koji su imali niz primjedbi zbog nepostojanja pravila medijskog praćenja te su im dane vrlo široke ovlasti za promatranje izbora, pa i pristup informatičkoj bazi.

'Nema sumnje u legalnost provedenog referenduma, ali bi trebalo izbjeći da se ovakve situacije ponavljaju u budućnosti', rekla je Horvat Drobnjak, upozoravajući i da je šaroliko pravno regulirana materija za lokalne izbore koji će se u Hrvatskoj održati iduće godine.

'To je paket koji treba urediti sustavno, da makar u tehničko-pravnom smislu nemamo različitu terminologiju i tumačenja. Ako se hoće provesti javna rasprava, radna skupina treba biti formirana idući tjedan', napomenula je Horvat Drobnjak.

Razočaranje Milanovićevim posjetom BiH

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije sumnja da će se popis birača moći urediti na primjeren način ukoliko Hrvatska ne riješi pitanje odnosa prema dijaspori, osobito prema BiH. Pitanje koje otvara Pandorinu kutiju - vide li političke elite BiH kao građansku državu ili isključivo državu u okviru Daytona - reflektirat će se u tom hoće li Hrvatska za osobe s dvojnim državljanstvom zadržati mogućnost glasanja na izborima u Hrvatskoj i što dvostruka mogućnost glasanja znači u kontekstu razvoja BiH kao jedinstvene države.

'Mi smo dosta razočarani nedavnim posjetom premijera Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini jer smo vidjeli da se politka odnosa nastavlja o okvirima u kojima je bila, što će imati reperkusije na popis birača u Hrvatskoj', rekla je Sandra Benčić.

Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti i član Vijeća GONG-a, smatra da bi Hrvatska u najmanju ruku trebala, poput europskih rješenja, imati stroge propise o prebivalištu. Naveo je i da su tri skupine stanovnika glavni razlog postojećih razlika u podacima iz popisa birača i realnog broja birača: Hrvati iz BiH koji su se lažno prijavili u Hrvatskoj zbog ekonomske i socijalnih beneficija, pa ponekad usput glasaju u Hrvatskoj iako tu ne žive; dio izbjeglih srpskih građana koji iz raznih razloga žele zadržati prebivalište, te mnogi hrvatski građani koji po istom principu žive po Europi i drugdje u inozemstvu.