Govoreći nakon stanke SDP-ov Arsen Bauk dao je do znanja kako smatra da je problematiziranje rodne ideologije u kontekstu Istanbulske konvencije promašene. Naime, poručio je kako se rodnim identitetom bave i neki drugi zakoni koji su ranije usvojeni. Među njima je i Zakon o suzbijanju diskiminacije usvojen 2008. za vrijeme HDZ-ove Vlade.

'Ovim se Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izraţavanja ili spolne orijentacije', citirao je Bauk prvi članak tog zakona.

Dapače, kazao je, kako se diskriminacija kažnjava s 5.000 do 30.000 kuna. Smatra kako su neki od političkih aktera posljednjih dana svojim izjavama dali povoda da ih se tuži na temelju tog zakona. 'Ovim putem pozivam sve one kojima je zbog istupa javnih osoba koji su stvarali ponižavajuće ili uvredljivo okruženje na temelju rodnog identiteta i time povrijedili njihovo dostojanstvo, pozivam ih da upute prekršajnu prijavu nadležnom Državnom odvjetništvu da se kazne konačno po Zakonu o suzbijanju diskriminacije oni koji promiču uvredljivo ili ponižavajuće ili čak neprijateljsko okruženje protiv osoba zbog drugačijeg rodnog identiteta. Vrijeme je da se takvom načinu komunikacije kaže dosta', poručio je Bauk.

Podsjetio je i na odluku Ustavnog suda u slučaju referenduma o definiciji braka. 'Želio bih ipak još u ovu zadnju minutu pročitati i odluku Ustavnog suda u narodno ustavotvornom referendumu o definiciji braka koji kaže „Zaštićena su i prava svih osoba neovisno o spolu i rodu na poštivanje i pravnu zaštitu njihova osobnog i obiteljskog života i njihovog ljudskog dostojanstva.“ Te pravne činjenice danas se smatraju trajnom vrijednošću hrvatske ustavne države. Prema tome priča o rodu, rodnom identitetu u Hrvatskoj je završena i započeta prije 10 godina kad smo pristupali EU-u i pozivam sve one koji imaju problema s time da nas ne vraćaju 10 godina unazad', kazao je Bauk.