U aferi oko Hypo Alpe Adria grupe očito nema nevinih. Pokazuje to i ekskluzivni materijal koji je počeo objavljivati bečki tjednik Profil, a koji predstavlja interne dokumente Hypo banke iz vremena kada ju je preuzela Bayerische Landesbank, dakle 2007. godine. Većina njih nosi oznaku 'strogo povjerljivo', što i ne čudi, jer se u njima otkriva da su novi bavarski vlasnici svojim potezima doprinijeli financijskim dubiozama ionako klimave Hypo banke te da su pokušali - i većim dijelom uspjeli - izvući što više novca od Austrije, koja je sredstvima poreznih obveznika morala spašavati tu pokrajinsku banku.

Profil podsjeća da je u noći sa 13. na 14. prosinca 2009. godine dogovoreno spašavanje Hypo banke na sastanku austrijskog ministra financija Josefa Prolla i bavarskog kolege Georga Fahrenschona, koji su onda samouvjereno stali pred novinare i međusobno se hvalili kao spasitelji bankarskog sustava.

No kada su im postavili pitanja o detaljima pregovora koji su doveli do toga da Hypo banka prijeđe u vlasništvo austrijske države, koja je u međuvremenu uložila više od milijarde eura u njen spas, ministri baš i nisu bili raspoloženi pričati. Sada je jasno zašto, piše Profil, a sva prljavština se otkriva u hrpi dokumenata koje ovaj tjednik planira objavljivati u nastavcima.

U prvom tekstu iz serije naglašavaju se sumnjive transakcije novca u mjesecima prije propasti Hypo banke. Naime, pokazuje to dosad javnosti nepoznat ugovor o kupnji akcija na 12 stranica, sklopljen između Austrije, BLB-a i Hypo Alpe Adria grupe, u kojem se pokazuje da je BLB od studenog 2009. godine isisavao novac iz Hypo banke, s ciljem spasiti što se spasiti može. Austrijanci ne samo da su to znali, nego su to i omogućili, iako su novčane rupe na kraju začepili novcem svojih poreznih obveznika.

Naravno, svatko je u toj situaciji imao svoje interese, ali Profilu nije jasno zašto su se predstavnici austrijske države više brinuli o BLB-u nego o novcu vlastitih građana.

Čudna je i priča o tome kako je u javnosti stvorena panika oko moguće nelikvidnosti Hypo banke. U studenom 2009. sumnjičavi klijenti, koji su naslućivali moguću propast, podignuli su pola milijarde eura iz Hypo banke, što je u medijima tada objavio baš BLB, bez konzultacija s ostalim vlasnicima banke.

To je onda pokrenulo paniku koja je za mjesec dana dovela do potpunog kraha, a ni danas nikome nije jasno zašto ju je BLB izazvao. U takvim situacijama, kada dođe do navala na šaltere, likvidnost je ključna, no BLB je činio suprotno te u istom trenutku izvukao 1,1 milijardu eura iz Hypo banke.

No to je bio tek početak. Samo tri dana prije državnog preuzimanja Hypo banke, BLB je odlučio izvući još 650 milijuna eura te je zaplijenio novac Hypo banke koji se nalazio u Münchenu, odnosno 600 milijuna.

Konačni račun s bavarske strane glasi ovako: BLB je uložio između 2007. i 2009. godine 6,8 milijardi eura u Hypo, od čega je izgubio 3,7 milijardi. No uspio je izvući 3,1 milijardu eura te još dogovoriti da sve financijske rupe Hypo banke popunjavaju austrijski porezni obveznici.