'Bayraktar Kizilelma – nije ostalo još dugo', napisao je na društvenim mrežama povodom uspješnog testiranja Selcuk Bayraktar, inače zet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, naglašavajući da je prijeđena još jedna kritična točka u razvoju zrakoplova. Bayraktar je podsjetio da je projekt bespilotne letjelice Kizilelma u potpunosti izveden o trošku Baykara i izrazio uvjerenje da će letjelica revolucionirati tursko ratno zrakoplovstvo.

Kizilelma je razvijena u sklopu projekta MIUS, što je turski akronim za supersonični borbeni bespilotni zrakoplovni sustav za lansiranje s plovila koji će potencijalnim naručiteljima biti dostupan u dvije varijante. Kako je sredinom ove godine najavio Bayraktar, Kizilelma će biti pokretana mlaznim motorima AI-25TLT i AI-323F, koje proizvodi ukrajinsko državno poduzeće Ivchenko-Progress za potrebe tursko-ukrajinskog konzorcija Blach Sea Shield. Prema dostupnim informacijama, AI-25TLT je motor koji razvija dozvučnu brzinu od nekih 0,85 Macha, a AI-323F generira snagu za nadzvučni let i prelaženje brzine zvuka od 1 Macha.

Turci tvrde da će bespilotni mlažnjak svojim letnim sposobnostima i naprednom umjetnom inteligencijom u budućnosti biti među najjačim elementima sigurnosnih snaga na bojnom polju koje će doskora u potpunosti zamijeniti klasične borbene avione. Bayraktar kao glavni konstruktor precizira da je Kizilelma zapravo bespilotni avion usporediv s višenamjenskim borbenim lovcima s posadom 5. generacije.

Dron kao najava lakog nosača aviona

Idejni dizajn Kizilelme doživio je premijeru u srpnju 2021. kao bajramski poklon Turcima na prvi dan Kurban-bajrama, a integracijska linija uspostavljena je već osam mjeseci od prikazivanja javnosti te bi testiranje obje varijante trebalo biti dovršeno do druge polovice iduće godine.

Prema Bayraktarovim zamislima, Kizilelma će imati mogućnost polijetanja i slijetanja na plovila s kratkim uzletno-sletnim stazama, poput amfibijskog jurišnog broda TCG Anadolu, koji se može konfigurirati kao laki nosač aviona, a upravo se testira. Valja reći da je TCG Anadolu dio Ankarinog projekta za prekomorske misije i obranu strategije tzv. Plave domovine, kojom Turska namjerava postati dominantan igrač na istočnom Sredozemlju. S Anadolua bi, prema planovima, trebali polijetati i Baykarovi izviđačko-jurišni dronovi srednjeg dometa tipa TB3, ali i laki borbeni avion u nastajanju Hürjet, čija je premijera zakazana za iduću godinu.

Tvrtka Baykar najavljuje da će Kizilelma biti sposobna voditi zračnu borbu na identičan način kao i avioni s ljudskom posadom zahvaljujući svojim agresivnim letnim sposobnostima, ugrađenoj umjetnoj inteligenciji i šarolikoj paleti naoružanja isključivo domaće proizvodnje. Uz to, bespilotni lovac konkurirat će klasičnim avionima i svojim malim radarskim presjekom, što se smatra jednom od najkritičnijih točaka pri projektiranju borbenih aviona s ljudskom posadom.

AESA radar i šarolika paleta naoružanja

Zasad je poznato to da je Kizilelma teška oko tonu i pol te da će maksimalna težina pri polijetanju iznositi pet i pol tona, od čega maksimalno jedna tona otpada na naoružanje. Borbeni domet bit će oko 930 kilometara, s time da će mlazni dron moći biti u zraku nekih pet sati. Predviđeni plafon leta je 12 kilometara, a operativna visina leta 10.668 metara.

U Kizilelmu će se ugrađivati napredni multifunkcijski AESA radar, zapravo računalno kontrolirani niz antena pogonjenih signalima pomaknutim u fazi, čime se snop radiovalova može elektronički usmjeravati u različitim smjerovima bez pomicanja antene. Predviđeno je i najsuvremenije naoružanje domaće proizvodnje, među kojem su Roketsanovi 70-milimetarski laserski vođeni projektili zrak-zemlja tipa Cirit za uništavanje ljudstva i oklopa, protutenkovski projektili L-UMTAS, zrak-zrak projektili Bozdogan, Gökdogan, Akdogan i Gökan, antiradijacijske rakete Akbaba te autonomni krstareći projektili s ugrađenom stealth tehnologijom tipa SOM ALCM.

Lovačko-bombardersku, odnosno jurišnu namjenu Kizilelme otkriva i podatak da će taj dron moći nositi i precizno vođene projektile s termobaričkom bojnom glavom MAM-L i MAM-C, paletu laserski vođenih bombi Teber-81 i 82, HGK-82 i 84, KGK-82 i 83, kao i lebdeću bombu Kuzgun-SS i minibombu Aselsan.