U skladu s proklamiranom politikom štednje, Predsjedništvo Sabora odlučilo se na novo rezanje parlamentarnih troškova koje bi trebalo težiti oko četiri milijuna kuna. Ovu je brojku obznanio predsjednik Sabora Luka Bebić na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj je najavio početak jesenskog rada Sabora 23. rujna ove godine, a sjednice će trajati pet tjedana. Saborska sjednica ima zasad 63 točke dnevnog reda, od čega je 37 zakonskih prijedloga, a do kraja godine trebao bi se i promijeniti i Ustav
Na parkiranju saborskih službenika Predsjedništvo Sabora i klubovi zastupnika misle uštedjeti 1,5 milijuna kuna; tiskanje materijala za sjednicu će se prepoloviti i od zastupnika se očekuje da više koriste internet. Sjednica radnih tijela više izvan Zagreba neće biti jer su one 100 posto skuplje od onih koje se održavaju u metropoli (od 306 sjednica radnih tijela, samo ih je pet održano izvan Zagreba).
Racionaliziran je i pristup dnevnom i tjednom tisku klubovima zastupnika - imat će pravo na sve tiskovine, a zastupnici na jedan tjednik i dva dnevnika. Na odborima će se ubuduće, na račun Sabora, piti samo voda i kava, a sokovi izlaze iz upotrebe, tj. ako ih netko želi, morat će ih sam i platiti.
Limit za mobitele smanjen je sa 500 na 400 kuna, prepolovit će se ugovori o djelu na 50 posto, a uštede su zahvatile i službenike koji rade prekovremeno - njih će se putem video - nadzora kontrolirati rade li doista prekovremeno. Troškovi za prekovremene sate smanjit će se za 30 posto. Štedjeti se neće na parlamentarnoj diplomaciji jer - kako tvrdi Bebić - upravo su inozemna putovanja saborskih dužnosnika i zastupnika pridonijela jačanju međunarodnog položaja Hrvatske.
Predsjedniku se neće smanjivati ovlasti
Što se tiče nadolazećih ustavnih promjena, Bebić je naglasio da su one manje-više dogovorene u dijelu koji se odnosi na pristupanje Europskoj uniji. Konkretno, mijenjale bi se ustavne odredbe o referendumu, pa bi se za onaj na kojem će se građani izjašnjavati o pristupanju EU-u trebala osigurati podrška 51 posto onih koji su izišli, a ne, kao do sada, 51 posto svih s popisa birača.
Na pitanje novinara hoće li se mijenjati i druge odredbe Ustave, primjerice o glasovanju dijaspore ili uvođenju obveznog srednjoškolskog obrazovanja, Bebić je odgovorio da su sve opcije otvorene, ali da on ne vidi razloga da se to sada čini. Na naše pitanje hoće li biti promjena kojim bi se smanjile predsjedničke ovlasti, Bebić je odgovorio da to nije na dnevnom redu.
'Predsjedničke ovlasti koje smo uspostavili u Ustavu dosta su dobro formulirane i nema baš nikakvog razloga da se ulazi u promjene nadležnosti predsjednika RH. Predsjednik je značajan, a političkih razloga da mu se ograničavaju ili povećavaju ovlasti naprosto nema', naglasio je Bebić.
