"Riječ je o negrađevinskoj zoni u kojoj se ne smije graditi, to je pomorsko dobro koje je zaštićeno i u kojem se ne smije graditi. Uvala Vruje je vlasništvo Republike Hrvatske, što znači da investitor gradi na tuđem terenu”, kazala je Urša Raukar-Gamulin (Možemo!) na konferenciji za novinare na Markovu trgu.

Upozorila je da umjesto šume, netaknute plaže i mini remek djela arhitekta Dinka Kovačića u toj uvali sada postoji veliko apartmansko naselje, lukobran i nekoliko stotina metara ceste te tunel "koji ne vodi nikamo".

Uključiti pravosuđe s pravovremenom reakcijom i kaznama

Podupirući festival bespravne gradnje koji se održao u nedjelju, Raukar-Gamulin upitala je kako je moguće da inspekcijske službe i ostale institucije to dopuštaju, ističući da bi za takve nelegalne radnje trebalo uključiti i pravosuđe s pravovremenim reakcijama i kaznama.

Sandra Benčić (Možemo!) najavila je sazivanje zajedničke sjednice saborskih odbora za prostorno uređenje i za zaštitu okoliša, na kojoj bi se detektirali zakoni i institucionalni kapaciteti koje treba ojačati da bi se prevenirala bespravna gradnja i utvrdilo što napraviti s bespravnim građevinama.

Benčić je napomenula da uvala Vruje nije jedini primjer bespravne gradnje na obali, već da sličnih slučajeva ima u Istri na Premanturi, u Bolu na Braču, Makarskoj i drugdje.

Osvrnula se i na izjave predsjednika države Zorana Milanovića kako je ponosan što je njegovu kampanju za predsjedničke izbore financirao i poduzetnik Stipe Latković koji je gradio u toj uvali, dok je one koji zbog toga prosvjeduju nazvao "parazitima".

Predsjednik bi se trebao držati hrvatskih zakona i Ustava

Ustvrdila je da bi se predsjednik kod takvih obraćanja javnosti trebao izjašnjavati u kontekstu držanja hrvatskih zakona i Ustava. "Morska obala i otoci su posebno zaštićena ustavna kategorija i na toj razini ne bi se trebale slati poruke koje opravdavaju devastaciju okoliša ili obale", poručila je Benčić.

Aktivist za zaštitu okoliša Toni Vidan, član radne grupe za Zeleni plan platforme Možemo!, ocijenio je da odgovorne institucije ne provode zaštitne mjere onako kako su predviđene, kao i da je problem u izostanku vidljive i razumljive nacionalne politike zaštite vrijednog prirodnog resursa Jadrana i obale.

"Ako se ovaj trend devastacije nastavi za koje desetljeće ćemo imati obalu koja će izgledati poput obale Čilea, Kalifornije i Australije, nećemo više biti vizualno dio kulturne baštine Mediterana", upozorio je Vidan.