Skupština grada Beograda odlučila je u srijedu podići spomenik srpskim žrtvama stradalim u ratnim sukobima tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, a planirano je da to obilježje bude otkriveno na 20. obljetnicu hrvatske vojno-redarstvene akcije "Oluja"
Inicijativu za podizanje spomenika srpskim žrtvama gradskom je parlamentu uputila Koalicija udruga izbjeglica u Srbiji, gradnju će financirati Beograd iz gradskog proračuna, a predviđeno je da spomenik bude otkriven 4. kolovoza ove godine, na 20. obljetnicu akcije "Oluja".
Vijećnik oporbene Demokratske stranke (DS) Balša Božović sugerirao je da bi u Beogradu, kao gradu kozmopolitskog duha, naziv spomenika trebalo promijeniti da bude spomen-obilježje svim žrtvama te naglasio da duboko žali zbog svega što se dogodilo na prostorima bivše SFRJ i suosjeća s obiteljima žrtava.
"Beograd je uvijek imao kozmopolitski duh, uvijek je bio europska metropola i zaslužuje spomenik svim žrtvama ratova 90-ih, i ne shvaćamo zašto netko dijeli žrtve po nacionalnoj pripadnosti, vjeri i nekoj drugoj osnovi", rekao je Božović apelirajući da vijećnici Skupštine grada promijena naziv spomenika jer "Beograd želi postati lider u ovom dijelu Europe".
"I po ovakvim stvarima se postaje lider. Beograd nikad u svojoj povijesti nije dijelio žrtve po bilo kojoj osnovi", istaknuo je vijećnik oporbene DS.
Zamjenik predsjednika nadležnog gradskog povjerenstva Dejan Čulić, vijećnik konzervativne Demokratske stranke Srbije (DSS), usprotivio se kritikama iz DS-a istaknuvši kako je "valjda elementarno pravo matične države da svom narodu, koji je stradao, podigne spomenik".
Od 2014. godine na vlasti u Beogradu je koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom (SNS) Aleksandra Vučića, u kojoj su socijalisti (SPS) Ivice Dačića, stranka umirovljenika (PUPS) te konzervativne Jedinstvena Srbija (JS) i Demokratska stranka Srbije (DSS) s 88 od ukupno 110 mjesta u gradskom parlamentu, dok jedina oporbena stranka - DS - ima 22 vijećnika.
