Biserko je kazala kako su nastojanja da se BiH podijeli konstanta svih režima u Srbiji još od Slobodana Miloševića a ocijenila je kako su zbog razvoja događaja nacionalistički krugovi u Srbiji odustali jedino od nastojanja da prigrabe dijelove teritorija Hrvatske.

Biserko podsjeća kako je beogradsko potenciranje 'otvorenih pitanja' u regiji temeljeno na tvrdnji o Srbima kao žrtvama stradanja čime se taj narod mobilizira protiv ostalih koji žive na području bivše Jugoslavije.

'Cijela struktura o kojoj govorim i dalje duboko vjeruje da je BiH privremeno rješenje i zato igraju na Milorada Dodika koga jednog dana planiraju upotrijebiti kao izvođača prljavih poslova. Iako su od ratova prošla gotovo dva desetljeća beogradski nacionalistički krugovi za sada su jedino pustili Hrvatsku', kazala je Biserko.

Upozorila je kako je uz BiH i Crna Gora ta koja je ostala na meti srpskih nacionalista pa bi stoga bilo iznimno važno da ta zemlja do kraja 2015. godine dobije poziv za članstvo u NATO-u.

U slučaju BiH, drži Biserko, također je važno da međunarodna zajednica ne propusti djelovati kako je to ranije često bio slučaj.

'Međunarodna zajednica po pravilu sebi dopusti da ih u prvih godinu ili dvije svaka nova vlast u Beogradu zavara svojim deklarativnim odnosom distance prema vlasti u Banja Luci pa joj nerijetko promiče naknadno međusobno zbližavanje koje po pravilu loše završi. Krajnji je cilj tog zbližavanja (Beograda i Banja Luke) izdvajanje Republike Srpske iz BiH', izjavila je Biserko.

Pitanje BiH, po njezinu sudu, stoga ostaje test za Europsku uniju i druge međunarodne organizacije, tim prije što će se prije ili kasnije morati vratiti Bosni i Hercegovini jer na tom primjeru mora pokazati kakva zapravo društva želi unutar Unije.