U Intervjuu tjedna Media servisa gostovali su članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske - potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar zdravstva Vili Beroš, ravnateljica Klinike 'Fran Mihaljević' Alemka Markotić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak
Osvrnuli su se na proglašenje kraja epidemije koronavirusa, drugi val, otvaranje zemlje za turiste, ali i ocijenili svoje djelovanje u Stožeru.
Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da nema bojazni ni straha od novih žarišta ili drugog vala, ali ističe da moramo biti oprezni. 'Od početka smo oprezni i zato jesmo tu gdje jesmo', poručio je ministar zdravstva u razgovoru za Media servis.
Na upit otežava li izborni proces te odluke, kazao je da ne jer su sve odluke bazirane na struci. 'Ono što je nama bitno je trenutna epidemiološka situacija. Sve drugo što se događa u smislu reaktivacije života u državi, isto tako u kontekstu izbora, nešto je što mora doći jer život ne smije stati', smatra.
Alemka Markotić kazala je da je na pitanje kada možemo očekivati da Hrvatska postane corona free zemlja jako teško odgovoriti.
'Što se tiče širenja, nema nikakvih znakova lokalnog širenja unutar Hrvatske, a može se očekivati da će povremeno biti uvezenih slučajeva s obzirom na to da situacija u svim europskim zemljama i u svijetu nije još stabilna', navela je.
Ministar Božinović rekao je da je u Hrvatskoj trenutno 65 tisuća turista, a da je do sinoć (utorak) svoj dolazak već najavilo oko 185 tisuća. Svi su već dostavili tražene podatke da se mogu pratiti njihovi kontakti.
'Europska komisija će izaći s preporukama, a pretpostavljam da bi se već idući tjedan ukinule kontrole na unutarnjim granicama između članica EU-a. Razmišljat će se možda i s 1. srpnja oko politike otvaranja trećim zemljama', otkrio je ministar unutarnjih poslova.
Capak je objasnio da će i tijekom sezone modificirati zdravstveni sustav koji će biti na ljetnom načinu rada, još dodatno zbog koronavirusa, što se radi preko turističkih ambulanti. Odgovorio je na pitanje tko će snositi troškove liječenja ako se turisti kod nas zaraze koronavirusom ili ako se tek u Hrvatskoj otkrije da su zaraženi.
'Što se tiče zemalja EU-a, to je pokriveno zdravstvenim osiguranjem u toj zemlji. Naš HZZO preuzima sve troškove i nakon što se završi liječenje šalje račun osiguravajućoj kući u bilo kojoj europskoj zemlji u kojoj je taj čovjek osiguran. Ako se radi o trećoj zemlji, postoje vjerojatno bilateralni sporazumi ili ako ne postoje, oni će se uspostaviti tijekom liječenja osobe. Osoba će trebati dati dokaz da će liječenje biti plaćeno ili da će biti refundirano od osiguravajuće kuće u kojoj ima zdravstveno osiguranje', kazao je Capak.
Dogodilo se i nekoliko slučajeva koji su završili smrtnim slučajem, a nisu povezani s koronavirusom, nego drugim, ozbiljnijim bolestima. A razlog je, između ostaloga, bio taj što su im odgođeni pregledi. Na pitanje boji li se posljedica takvih tragičnih događaja Beroš je dogovorio: 'Ne bih rekao da se bojimo zato što smo vrlo promišljeno postavili sve one aspekte pružanja zdravstvene djelatnosti koji su bitni i hitni. Postoji mogućnost da se i mimo toga nešto dogodilo, a volio bih saznati svaki od tih slučajeva pa da vidimo o čemu se radi. Je li se nešto zakompliciralo u vezi s prolongiranim čekanjem, mogu procijeniti samo profesionalci koji se bave tom bolešću.'
Kako su tjedni odmicali, tako su se preporuke mijenjale. Od nošenja maski pa da nisu potrebne, distanciranja na dva metra pa na metar i pol, a i prečesto smo čuli da su 'iduća dva tjedna ključna'. Članovi Stožera objašnjavaju da se sve mijenjalo i na razini Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Iako nema redovitih presica, i dalje redovno razgovaraju te prate podatke i u Hrvatskoj i u svijetu. Svi su složni da su iz ovog prvog vala dosta naučili i da bi se u slučaju drugog vala moglo brže reagirati i usmjeravati mjere na ciljana područja. Markotić je potom objasnila raniju izjavu da nije za ponovno zatvaranje zemlje.
'Možda bismo za neke dijelove mogli postupno vidjeti mogu li ostati održani u populaciji koja nije visokorizična. Međutim, kao i dosad, pratili bismo situaciju i vidjeli što se mora zatvarati, što ne, u kojem kontekstu i u kojim situacijama. Nikada nisam rekla da ne bismo zatvarali one dijelove koji bi se pokazali rizičnima', kazala je.
Iako nisu blagonaklono gledali na izjave o političkom aspektu Stožera, pitali su Božinovića hoće li im rad u Stožeru pomoći ili odnemoći u kampanji i na parlamentarnim izborima.
'Nikad politika nije utjecala na rad Stožera. Ovdje vidite iskusne i renomirane liječnike, stručnjake. Tu nema nikakvog povezivanja ni promišljanja na način može li Stožer koristiti ili štetiti', poručio je.
A Beroš tvrdi da je ovo bio slučaj kada je politika poklonila vjeru struci: 'Politika je morala imati uvid u to što se događa, no struka je ta koja je predložila mjere, a politika ih je prepoznala. Ovo je savršen primjer sinergije politike i struke', istaknuo je.
Na kraju su zamolili sugovornike da ocijene svoj rad u Stožeru od jedan do pet.
Capak je kazao da bi Stožeru dao ocjenu -5, Božinović bi ocjenu prepustio građanima, Beroš široj javnosti, a Markotić je kazala da njoj ocjene daju drugi, a ona ih daje studentima.