Izjašnjavanja birača neće biti jedino u Mostaru jer će se o lokalnim vlastima u tom gradu odlučivati 20. prosinca. Razlog tome je da su Stranka demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH tek potkraj lipnja dogovorile izmjene izbornih pravila za taj grad, a po Izbornom zakonu BiH takvih izmjena ne smije biti u razdoblju kraćem od šest mjeseci prije samih izbora.

Za sudjelovanje na izborima registrirana su 543 "politička subjekta", a među njima je čak 129 političkih stranaka,72 koalicije te 262 neovisna kandidata.

Na izbornim su listama imena čak 30.188 osoba koje se natječu za različite pozicije, a njih 425 se kandidira za gradonačelnike ili načelnike općina.

Za provedbu izbora bilo je nužno imenovati gotovo 50 tisuća članova lokalnih biračkih odbora, a Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) s tim ima sve više problema jer se u posljednjem tjednu priprema značajno povećao broj onih koji su oboljeli od Covida-19 ili moraju u samoizolaciju.

Broj novozaraženih koronavirusom u BiH uoči izbora je svakodnevno bio veći od 1400, a sredinom tjedna samo u jednom danu zabilježen je i rekordan broj od 69 umrlih, dok su na tisuće zaraženih ili njihovih kontakata u obveznoj izolaciji.

SIP je stoga angažirao mobilne timove, opremljene potrebnom zaštitnom opremom, koji će u nedjelju biračima u izolaciji donijeti glasačke listiće i potom ih vratiti biračkim odborima. Preduvjet za ovakvo glasanje je raniji pisani zahtjev, uz prilaganje odgovarajuće medicinske dokumentacije ili rješenja o izolaciji.

Na biračkim mjestima u nedjelju predviđene su mjere kojima će se izbjeći koncentracija većeg broja osoba u zatvorenom prostoru, no rizik zbog neizbježnog stajanja u redovima bit će nemoguće izbjeći, što će sigurno utjecati i na odaziv birača.

Politička kampanja potpuno ignorirala restriktivne mjere

U cijeloj BiH na snazi su mjere ograničenja okupljanja na otvorenome i u zatvorenim prostorima, no političke stranke to su ignorirale i zakazivale uobičajene predizborne skupove dovodeći na stotine simpatizera. Nisu izostali ni raspojasani koncerti, unatoč pozivu ministra unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoše Čampare da se predizborni skupovi izrijekom zabrane.

Nije se štedjelo niti na troškovima za oglašavanje. Prema analizi ogranka Transparency Internationala (TI) za BiH, političke su stranke za to u kampanji izdvojile više od tri milijuna eura.

Sve je to ponukalo pomoćnika ministra zdravstva Federacije BiH Gorana Čerkeza da, ne birajući riječi, osudi takvo ponašanje koje ugrožava zdravlje i život ljudi te napore zdravstvenih djelatnika koji neprekidno rade osam mjeseci. "Bolje bi i časnije bilo da ste kupili testove, zaštitnu opremu, respiratore, umjesto ovih parada kiča", poručio je Čerkez organizatorima takvih stranačkih okupljanja koja su postala nova izvorišta širenja zaraze.

Oporba prijeti vladajućima u velikim gradovima

Političke stranke ove lokalne izbore smatraju važnima ne samo zbog lokalne kontrole vlasti, nego i stoga što im služe kao test popularnosti uoči općih izbora za dvije godine. Stoga ne štede resurse i ignoriraju opasnost od epidemije, posežući i za uobičajenom nacionalističkom retorikom kako bi mobilizirale svoje entičko biračko tijelo.

Tako su, primjerice, bošnjačka SDA i HDZ BiH tri dana uoči izbora posegnule za "omiljenim" motivirajućim porukama svojim biračima optužujući se uzajamno za glorificiranje ratih zločinaca odnosno za potporu islamskom terorizmu.

SDA je ustvrdila kako dužnosnici HDZ-a, sudjelovanjem na komemoraciji Marku Radiću, ubijenom ovog tjedna u Mostaru, dokazuju kakav je odnos te stranke prema osuđenima za ratne zločine, dok najveća hrvatska stranka odgovara kako je SDA stranka koja se "divi i teroristima i promociji islamskog radikalizma".

Osim neizvjesnog sraza s HDZ-om u manjim općinama mješovitog bošnjačko-hrvatskog stanovništva, SDA ima puno veći problem u gradovima s bošnjačkom većinom, poput Sarajeva, Zenice i Bihaća. Udružena oporba ima ozbiljne izglede preuzeti vlast u većini općina na području Sarajeva, u kojima je do sada vladala SDA a ne kriju kako su im ambicije znatno veće.

"U Sarajevu očekujemo načelničke pozicije i većinu u vijećima. Naš cilj je da 2022. formiramo vladu Federacije BiH", kazao je Peđa Kojović, predsjednik Naše stranke (NS), koja je u savezu sa SDP BiH te Narodom i pravdom (NiP), strankom koju su stvorili neki od bivših članova SDA, nezadovoljni politikom Bakira Izetbegovića.

Zbog popularnosti ovog bloka SDA i njoj bliski mediji obrušili su se na istaknute čelnike oporbe pa su tako Kojović i kandidat NS za načelnika općine Centar Srđan Mandić u brutalnoj kampanji difamiranja okvalificirani kao "četnici" i "dezerteri". Još je gore prošao SDP-ov kandidat za načelnika Gračanice u središnjoj Bosni Nusret Helić, dugogodišnji načelnik, kojeg su na društvenim mrežama pokušali oblatiti prikazivanjem montirane pornosnimke.

HDZ BiH i SNSD žele sačuvati vlast

U HDZ-u BiH ovogodišnje lokalne izbore dočekuju uvjereni kako će očuvati vlast u svim općinama u kojima su je i do sada imali te da će preuzeti i do sada neosvojive oporbene utvrde poput Rame, gdje je već godinama općinski načelnik Jozo Ivančević (HDZ 1990), koji je najavio osvajanje još jednog mandata i nastavak dosadašnje politike. 

Među strankama sa srpskim predznakom situacija se u posljednjem tjednu dodatno zakomplicirala jer je gotovo izvjesnu prevlast Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika, u većini općina ugrozila odluka stranke Demokratski narodni savez (DNS) da napusti koaliranje s Dodikom i podupre oporbu predvođenu Srpskom demokratskom strankom (SDS). Predsjednik DNS-a Nenad Nešić pozvao je glasače da glasaju za oporbene kandidate. Stranka ima uporište u Prijedoru, a do sada je bila ključ Dodikove većine u parlamentu RS i u klubu srpskih stranaka na državnoj razini.

Predstavnici ključnih međunarodnih organizacija u BiH pozvali su građane da bez obzira na sve probleme koji su opteretili predizbornu kampanju iskoriste svoje glasačko pravo i odluče kakvu vlast žele. "Nemojte potcjenjivati snagu vašeg glasa", kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler u video poruci upućenoj građanima BiH, kojoj su se pridružili i veleposlanici država-članica Unije akreditirani u toj zemlji.