U Njemačkoj su zatvorena birališta, a prema izlaznim anketama pobjednik na općim izborima je demokršćanska Unija (CDU-CSU) s osvojenih oko 29 posto glasova. Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) druga je politička snaga (oko 20 posto). Na trećem mjestu je Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s osvojenih 16 posto glasova. Slijedi stranka Zeleni (13,5 posto) te stranka Ljevica (oko devet posto)
Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca imalo je pravo glasa. Izlaznost je s 84 posto bila najveća od ujedinjenja Njemačke.
vezane vijesti
Kako pokazuju izlazne ankete javnog servisa ZDF, Nijemci su očekivano najviše glasova dali demokršćanskoj Uniji (CDU-CSU) pod kormilom kandidata za kancelara Friedricha Merza. Unija je prema izlaznim anketama osvojila 29 posto glasova, što je ipak nešto manje od željenih najmanje 30 posto.
'Povijesna je ovo izborna noć. Mi iz Unije, CDU i CSU, pobijedili smo na izborima 2025. A pobijedili smo zbog dobre suradnje i dobre pripreme za ove izbore', rekao je Friedrich Merz u stožeru Unije, zahvalivši se čelniku sestrinske stranke CSU Markusu Söderu.
'Našim biračima želim reći - hvala vam što ste nam ukazali povjerenje, meni osobno i našoj stranci, jer znam što to znači u smislu odgovornosti', nastavio je Merz.
'Svjestan sam razmjera posla koji je pred nama. S najvećim poštovanjem preuzimam tu odgovornost', dodao je.
Naglasio je kako je nužno brzo formirati koaliciju. 'Sada ćemo razgovarati jedni s drugima i čim prije moramo sastaviti održivu vladu u Njemačkoj – vladu koja može djelovati na temelju većine', rekao je Merz.
Unija CDU/CSU za sastavljanje vlade treba najmanje jednog koalicijskog partnera. Na prethodnim izborima 2021. bili su drugoplasirani s 24,1 posto glasova.
Povijesni rezultat AfD-a
Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je prema izlaznim anketama ostvarila svoj najbolji rezultat u povijesti – 19,5 posto glasova. Na izborima 2021. AfD je zaključio izbore s 10,6 posto glasova, dok je njihov prethodni najbolji rezultat bio 2017., kad su osvojili 12,6 posto glasova.
'Udvostručili smo broj glasova, dok su drugi izgubili polovicu svojih', rekla je Alice Weidel, kandidatkinja Alternative za Njemačku (AfD) za kancelarku u stožeru stranke.
'Ako su početni rezultati točni, onda znamo što možemo očekivati. No ako CDU izda svoj program i bude surađivao s ljevicom, mogu vas uvjeriti da će sljedeći izbori doći brže nego što se očekuje – i tada ćemo prestići CDU', rekla je Weidel.
Scholz priznao poraz
Za socijaldemokratsku stranku kancelara na odlasku Olafa Scholza - SPD - glasalo je 16 posto Nijemaca, dok su Zeleni osvojili 13,5 posto glasova. Prije četiri godine SPD je osvojio najviše glasova (25,7 posto), dok su Zeleni tada bili trećeplasirani s 14,7 posto glasova.
'Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku, a ujedno i izborni poraz. Mislim da možemo biti ponosni na činjenicu da smo u teškim vremenima tako blisko surađivali', rekao je Scholz.
Krajnje lijeva stranka Ljevica najveće je iznenađenje na ovim izborima s osvojenih 8,5 posto glasova, kako pokazuju izlazne ankete. Ulazak u parlament i dalje je nesiguran za Liberalno-demokratsku stranku (FDP) koja se nalazila u posljednjoj vladi, te za novoosnovani konzervativno-lijevi Savez Sahra Wagenknecht (BSW).
Prema prvim izlaznim anketama ARD-a (Infratest), FDP i BSW s 4,9 i 4,7 posto nisu uspjeli prijeći izborni prag.
No prema izlaznim anketama ZDF-a, FDP, koji je na prethodnim izborima bio četvrta opcija s 11,4 posto glasova i osigurao si mjesto u vladajućoj semafor-koaliciji, na ovim izborima baš kao i BSW ipak prelazi prag s pet posto glasova.
Prema izbornom sustavu, što više stranaka uđe u parlament, to će biti manji udio mandata koji veće stranke mogu osvojiti, odnosno to je veća vjerojatnost da će Merz morati tražiti dva, umjesto jednog koalicijska partnera, a to bi moglo utjecati na to koliko će mu teško biti formirati vladajuću koaliciju.
