'Jedini cilj nam je pridonijeti općem dobru hrvatskog društva. Politički smo neutralni i poštujemo pluralnost hrvatskog društva', napomenuto je na početku predstavljanja izjave, a uslijedio je niz znatno konkretnijih stavova te 'smjernica za djelovanje' vjernicima i ljudima dobre volje.

Biskupi su naglasili da izlazak na izbore nije samo građanska, nego i vjerska dužnost jer se time služi općem dobru, pa pozvali vjernike da podrže pojedince i liste koji vode računa o demografiji, useljeničkoj politici te zaustavljanju iseljavanja i povratku već iseljenih. Posebno je naglašeno poštivanje života od začeća do smrti, protivljenje rodnoj ideologiji i pitanje neradne nedjelje, a vjernici su upozoreni na opasnost nadmetanja u negativnome, vrijeđanja i omalovažavanja političkih protivnika te vulgarizacije političkog prostora.

No to je bio tek efektan uvod u nastavak izjave u kojemu se, evidentno, aludira na postupanje Zorana Milanovića.

'Predsjednik mora biti neutralan'

'Međusobno optuživanje, diskreditiranje drugih političkih opcija i njihovih kandidata za Hrvatski sabor, kršenje ustavnih odredbi i narušavanje ustavnopravnog poretka države nisu ponašanja koja zaslužuju povjerenje građana, a imaju i iznimno negativan odgojni učinak na sva područja društva: od obiteljskog života, preko škole, do javnog i osobito svakodnevnog života. Takva ponašanja nisu jamac sigurnosti i stabilnosti države i naroda u svjetlu zahtjeva općeg dobra svih građana', poručila je članica Komisije Dubravka Hrabar.

'Pozivamo stoga sve sudionike izbornog procesa da poštuju nepovredivo dostojanstvo svake ljudske osobe i pritom očuvaju dostojanstvo svake ljudske osobe te pritom očuvaju dostojanstvo politike i pruže primjer političke kulture i zrelosti političkog ponašanja, jer se u demokratskom sustavu samo na taj način legitimno stječe povjerenje građana. Kao Komisija koja nastoji promicati ljudsko dostojanstvo, pravednost i mir te poštovanje zakonitosti, osuđujemo sve postupke koji dovode u pitanje zakonitost samih izbora, a birače pozivamo da na predstojećim izborima daju glas onima za koje smatraju da će biti spremni provesti prijeko potrebne reforme i služiti općem dobru u interesu svih građana', kazala je Hrabar i dodala ključnu rečenicu:

'Predsjednik Republike Hrvatske mora biti potpuno neutralan jer mu tako nalaže parlamentarni sustav.'

Biskupi su na koncu progovorili o borbi protiv korupcije, za koju su naveli da mora biti stavljena među prioritete svih političkih stranaka.

'Korupcija je zlo koje se rađa u srcima onih koji se Boga ne boje, niti za ljude mare. To je zlo, jako veliko zlo', rečeno je.

Tajnik Komisije Iustitia et pax Vladimir Dugalić u odgovorima na niz novinarskih pitanja odbio je potvrditi da je njihovom izjavom zapravo prozvan Zoran Milanović te tvrdi da se Komisija isključivo drži načela, odnosno da se svi akteri moraju držati ustavnopravnog poretka. 'Trudili smo se biti neutralni, ali svatko će iz poruke iščitati što hoće', dodao je.

Odbio je odgovoriti na pitanje kakva je bila borba protiv korupcije sadašnje vladajuće stranke, odnosno HDZ-a.

Papa izvan okvira

Profesor sociologije religije, zadnji jugoslavenski veleposlanik u Vatikanu i potom dugogodišnji hrvatski diplomat Ivica Maštruko za tportal kaže da se Hrvatska biskupska konferencija ovim potezom uoči izbora vrlo jasno odredila.

'Oni po običaju ističu svoju političku neutralnost, ali između redaka može se pročitati da neutralnosti nema. Ističu ciljeve i vrijednosti za koje se zalažu i u čemu žele pomoći vjernicima u donošenju sudova, a radi se zapravo o sugestiji za što bi trebali glasati - a onda i za koga trebaju glasati', kaže Maštruko za tportal.

'Sasvim je uobičajeno pozvati vjernike da izađu na izbore, to su činili i u prethodnim prilikama, ali kada spominju političku nekorektnost i postupke koji graniče sa zakonitosti, evidentno je da aludiraju na Zorana Milanovića, kojemu, jasno, neće navesti ime. Oni daju precizne upute vjernicima da podrže liste koje zastupaju njihove stavove i kada se one prevedu na pragmatičan jezik, upućuju ih na HDZ, Most i eventualno Domovinski pokret', tumači sugovornik tportala.

Maštruko smatra da je Hrvatska biskupska konferencija otišla korak dalje u odnosu na izjave koje je davala uoči prethodnih izbora - u tim prilikama također su spominjani vrijednosni stavovi i pitanja poput pobačaja, obiteljskih vrednota i slično. Sada su, kaže, jasno između redaka prozvali Milanovića te pozvali da se ne glasa za njega i liste koje on podržava.

Na pitanje kako će ova izjava odjeknuti među vjernicima, on odgovora s kratkim i jasnim: 'Nikako.'

'Katolička crkva gubi na vjerodostojnosti što zbog vlastitih skandala, što zbog različitog pristupa Papinim porukama. Birači će se na izborima ipak opredjeljivati u skladu s vlastitim emotivnim stavovima i preferencijama, manje na osnovi racionalnih odluka - a svakako ne na temelju političkih programa koji su ionako skup ispraznih fraza', uvjeren je Maštruko.

On primjećuje da je pozivanje na Papu, koji je više puta citiran u izjavi HBK, zapravo neka vrsta protokola sličnog onome da ministri u svojim istupima u jednom trenutku moraju spomenuti premijera Andreja Plenkovića.

'A nikoga nije briga da u suštini to nema puno veze s Papinim stavovima. To je posebno vidljivo kada se spomene pitanje migracija: biskupi u Europi zaboravljaju da se preko 50 posto katoličkih vjernika nalazi izvan Europe. Papa je izvan tih okvira i dosta mu je eurocentrizma, pa o migracijama razmišlja u širim okvirima i izvorno kršćanski - a ne geopolitički, kao Hrvatska biskupska konferencija', zaključuje Maštruko.