'Bit cijele stvari je da mi već osam godina nemamo nadzor nad najbitnijim dijelom sigurnosnog sustava, a to je komunikacijskih centar (OTC). 2006. godine kada smo donijeli novi zakon, da li slučajno ili namjerno, a ja mislim da je namjerno, ispala je iz zakona mogućnost da Vijeće za građanski nadzor nadzire prikupljanje podataka, slušanje, izlistavanje telefona... i otuda počinje problem. Uzrok ove afere je nepostojanje nadzora. S druge strane, mislim da je ovo definitivno vrijeme da se ide u izmjenu zakona jer moramo osigurati nadzor. S druge strane, određene mjere poput izlistavanja, praćenja moraju se ipak raditi putem sudskog naloga, a ne voljom pojedinaca', kazao je novinarima u Saboru SDP-ov zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin

Naime, možda će i izmjenama zakona doći do depolitizacije sigurnosnog sustava, za koju je Lučin uvjeren da još uvijek postoji. 'Sustav nije depolitiziran jer zakon 2006. ispustio je građanski nadzor. Na kraju krajeva, možete vidjeti tko ima dokumente koje ja ne mogu vidjeti. Očito je da se bivša politika još nije makla iz obavještajnog sustava. HDZ-ovci imaju te dokumente i to nije sporno. Ako ste jučer slušali Karamarka, onda vam je sve jasno', kazao je Lučin.

Što se zadnjih osam godina radilo po pitanju sređivanja sustava, novinari su upitali i bivšu premijerku Jadranku Kosor, koja je kazala da je tijekom svog mandata sazvala nekoliko sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, no da se 'više bavila gospodarstvom, krizom i pregovorima.'

'Mislim da je sada vrijeme da se pozabavimo sustavom. Ovu situaciju treba iskoristiti da se ide do kraja, da se ispitaju sve činjenice i, ono što je najvažnije, da građani dobe pravu informaciju što se događalo, što se događa i što će se događati. Ja mislim da je ovo trenutak da nijedna činjenica ne ostane pod tepihom. Sada je trenutak da se stvari ogole do kosti, da se bude beskompromisan, ali i hrabar, jer se radi o stvarima koje su ozbiljne i koje se tiču nacionalne sigurnosti', kazala je Kosor

Bivša premijerka smatra da bi predsjednik Josipović i premijer Milanović trebali sazvati i sjednicu VNS-a, ali je i podržala ideju saborskog istražnog povjerenstva. 'Naravno da Sabor treba koristiti sve mehanizme koje ima na raspolaganju, ali mi se Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost čini iznimno važnim jer to tijelo može dobiti sve i pune informacije i sve dokumente koji su relevantni. Taj odbor, na čijem čelu je predstavnik oporbe, ima mogućnosti i prava provjeriti i tajne dokumente', kazala je Kosor

Eventualno osnivanje istražnog povjerenstva 'zbog mira u Hrvatskoj' podržava i član Vijeća za građanski nadzor Zoran Grgić. 'Gospodin Ostojić već je bio prozivan zbog paraobavještajnog sustava, a imali smo 2000-ih već aferu s nadopisivanjem brojeva radi prisluškivanja. Dakle, u interesu ministra Ostojića i Vlade je da bude deset istražnih povjerenstava, da se ta stvar istraži do kraja. Sa stanovništva struke, gledano čisto iz uzusa nacionalne sigurnosti, imamo jedan teatar apsurda. Vladajući bi trebali na sve načine tražiti istražna povjerenstva, a ne raspravljati kakava će biti', kazao je Grgić

Na pitanje novinara kazao je da mu nije jasno zašto je smijenjen ravnatelj Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petar Mišević

'Iz onoga što je javnost jučer mogla saznati nakon press konferencije, njegovo je izvješće bilo bitno različito od prethodnih, iz čega zaključujem da gospodin Mišević u biti pronašao nezakonitost i o tome izvijestio. Tako sam si ja preveo riječi predsjednika i premijera, što po meni nije nikakva osnova za smjenu, upravo suprotno. Ali vjerujem da će mješovito neovisno povjerenstvo po tom pitanju ući u detalje. Ono što je ovdje bitno, moj je osobni stav, a vjerujem i drugih kolega koji poznaju struku, jesu nejasnoće oko prozivke donedavnog ravnatelja SOA-e Josipa Buljevića. Abeceda obavještajnog i kontraobavještajnog rada je ne prekidati kompromitirane veze. Dakle, ako je bilo tko, na bilo koji način, uspio kontaktirati, obrađivati bilo koga iz krim-miljea, takva se veza nikada ne prekida, jer onda ona druga strana zna da je provaljena. Zato sam zbunjen, i drugo, nije mi jasno zašto nitko od eksperata nije reagirao', zapitao se Grgić, no nije htio komentirati da li je u pozadini zapravo sukob unutar obavještajne zajednice.

I on se kao član Vijeća za građanski nadzor požalio što to tijelo nema mogućnost nadzora nad OTC-om, ali i istaknuo neke druge zakonske nesrazmjere. Ukoliko VSOA i SOA žele izvršiti mjeru prikupljanja podataka, oni obrazloženi zahtjev moraju uputiti sucu Vrhovnog suda, da bi dobili jedan mjesec takvih mjera, što je izrazito visoka instanca. S druge strane imate situaciju da posebne izvidne radnje može zatražiti, na prijedlog policije, Županijsko državno odvjetništvo od suca istrage koji je županijski sudac. 'I najveći teatar apsurda u svemu, moguće je da su komunikacije stranih obavještajnih službi prema ravnatelju službe u ovom slučaju bile na taj način kompromitirane i predate nekom tamo pendrek efendiji koji ih je na ovaj ili onaj način zloupotrijebio. Ne bih prejudicirao, neka policija radi svoj posao, neka tužiteljstvo radi svoj posao, ali bojim se da je na ovaj način došlo do narušavanja ugleda Hrvatske u obavještajnoj zajednici prema NATO partnerima i drugim partnerima u svijetu', zaključio je Grgić