Krajem listopada u blokadi je bilo 323.887 građana ili 1,2 posto više nego godinu dana ranije, a njihov je dug iznosio 35,8 milijardi kuna ili 21 posto više, pokazuju posljednji podaci Financijske agencije (Fina)
U odnosu na kraj listopada prošle godine, broj blokiranih građana tako je veći za njih 3.997, dok je njihov dug na godišnjoj razini porastao za 21,2 posto ili za 6,3 milijarde kuna.
Podaci Fine pokazuju da u strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade. Na njih se odnosilo 33,88 milijardi kuna ili 94,6 posto ukupnog duga građana, koji je 31. listopada 2015. iznosio 35,80 milijardi kuna.
Građani su pritom najviše dugovali bankama, 19,5 milijardi kuna, pa je udio duga građana prema bankama u ukupnome dugu krajem listopada iznosio 54,6 posto.
Ukupan dug građana prema financijskom sektoru iznosi 22,4 milijarde kuna i čini 62,5 posto ukupnog duga građana.
Prema visini duga slijedi dugovanje građana prema središnjoj državi, s iznosom od 3,4 milijarde kuna ili udjelom od 9,6 posto. Osiguravajućim društvima građani su dugovali 1,08 milijardi kuna leasing i factoring tvrtkama 986,2 milijuna kuna, dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama je iznosio 957,4 milijjuna kuna, a dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje iznosi 753,6 milijuna kuna.
Najviše građana, njih 83.588, ima dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od 2.000 kuna a jednak ili manji od 10.000 kuna. Pribroje li se tom broju oni građani koji su blokirani za iznos do 2.000 kuna, ukupno je 131.246 građana blokirano zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.
Usporede li se podaci sa stanjem od 31. prosinca 2014., broj blokiranih građana čiji dug iznosi do 10 tisuća kuna, smanjen je sa 139.301 na 131.246 građana ili za 5,8 posto. Iznos njihova duga je smanjen sa 520,67 milijuna kuna, koliko je iznosio na kraju 2014., na 488,48 milijuna kuna ili za 6,2 posto.
