Ovako nizak broj novih državljana Austrija je zabilježila zadnji put u sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su prvi gastarbajteri došli u ovu državu.

S vremenom su mnogi od njih ostali u Austriji, dobili i odgojili djecu te se počeli prijavljivati i za austrijsko državljanstvo, jer je veliki broj doseljenika ispunjavao sve zakonske kriterije.

Vrhunac tog trenda zabilježen je 2003. kada je čak 45 tisuća stranaca dobilo austrijsko državljanstvo, što je predstavljalo zabrinjavajući broj u društvu sa snažnom ksenofobijom i ekstremnom desnicom koja osvaja oko 25 posto glasova na izborima. Nakon toga su pooštreni propisi za dobivanje državljanstva, a još jedan razlog velikog pada, od 45 tisuća na šest tisuća u samo sedam godina, jest i činjenica da se broj useljenika u Austriju konstantno smanjuje od 1993. godine.

Ipak, jedina pokrajina u kojoj se u 2010. broj novih austrijskih državljana značajno povećao jest Koruška, u kojoj već godinama vladaju Haiderovi desničari.

Njihova neprijateljska politika prema useljenicima očito nije dala željeni rezultat, jer dok se u Beču broj novih državljana smanjio za 38 posto, u Klagenfurtu i okolini skočio je za 47,6 posto! Značajan broj novih austrijskih državljana živi tamo više od 15 godina, a njih 595 ove je godine dobilo državljanstvo jer u Austriji žive već tri desetljeća.

Među novim austrijskim državljanima čak dvije trećine otpadaju na bivše pripadnike pet država: Bosna i Hercegovina, Turska, Srbija, Hrvatska i Kosovo. Bosanci vode sa 1.279 osoba koje su dobile austrijsko državljanstvo, što je 21 posto od svih koji su dobili državljanstvo, a Hrvata je 456, odnosno sedam posto.

No broj državljana Europske unije koji su 2010. odlučili postati Austrijanci smanjio se za 29 posto. Zanimljivo je napomenuti da je austrijsko državljanstvo prošle godine dobilo i 140 Nijemaca, kao i Rusa, pa i stotinjak bivših Iranaca.