Bozanić je na svetkovini, koja se ujedno časti i kao Dan Grada, zatražio zagovor od Majke Božje od Kamenitih vrata da dionici Crkve budu blagoslov svome gradu, domovini i svijetu, da svjedoče svoje kršćanstvo i da budu evanđeoski otvoreni svim ljudima dobre volje.

Propovijedajući ispred "Stepinčeve katedrale", u pratnji velikog broja biskupa, provincijala, crkvenih poglavara, redovnika, redovnica i drugih članova Crkve, kardinal Bozanić je zavalio svima koji su iznimnim zalaganjem, pod teretom pandemije koronavirusa i potresa, organizirali redovita bogoslužja, pričesti i krizme, te blagoslove obitelji, "u teška vremena kad je potrebna ljudska i Božja blizina".

Zagreb nas treba kao vjerničku obitelj, kao nositelje radosti, i svjedoke Božjeg života u svim društvenim i političkim odgovornostima, kazao je nadbiskup Bozanić i dodao: "Iznova potvrđujemo kao Crkva svoju otvorenost za suradnju sa svima koji žele dobro i napredak Zagreba".

U demokratskoj suodgovornosti želimo i dalje promicati i poštivati prava, obaveze i dužnosti svake zakonite institucije da bi civilno društvo u svojoj dinamici omogućavalo međusobno poštivanje, zdrav razvoj i napredak svim građankama i građanima, a posebno onima koji su pritisnuti raznim nepravdama, teškoćama i križevima, zaključio je.

Kardinal Franjo Kuharić proglasio je 31. svibnja 1991. Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada Zagreba. Od 1993. taj se dan slavi kao zagrebački katolički blagdan.

Na Kamenitim vratima se od davnina štovala slika Marije Kraljice s djetetom Isusom u ruci. Godine 1731., u noći s 30. na 31. svibnja, na Gornjem gradu je izbio požar koji je uništio gotovo sav Gornji grad i dobar dio Kaptola. Izgorio je tada i okvir te slike, ali je slika ostala neoštećena. To je početak današnjeg svetišta Majke Božje na Kamenitim vratima, podsjetio je kardinal Bozanić.

Nakon mise, tradicionalna procesija sa slikom Majke Božje krenula je od Katedrale do Kamenitih vrata, ove godine sa znatno manjim brojem vjernika.