Rezanje cijevi na izlazu iz pokvarenog uređaja za spriječavanje nagle provale nafte i plina, tzv. "blowout preventera", privremeno za posljedicu ima pojačano istjecanje nafte, koja je po procjenama stručnjaka u proteklih 45 dana istjecala tempom od 50 do 80 tona dnevno.

Rezanje cijevi omogućit će BP-u da nastavi s planovima da na bušotinu stavi poseban nastavak nalik na kapu, spojen fleksibilnim crijevom s tankerom na površini, u koji bi se crpila većina nafte.

Nastavak je opremljen crijevima kroz koja će se pumpati metilen, kako bi se spriječilo kristaliziranje nafte i vode, koje je ranije začepilo naprave što su crpile naftu iz otvorene bušotine.

BP će pokušati spojiti taj nastavak tijekom poslijepodneva, po lokalnom vremenu, rekao je Allen na konferenciji za tisak.

Bušotina se nalazi na dubini od 1,500 metara, i riječ je o radovima koji su ekeperimentalni jer nikada nisu izvođeni na toj dubini.

Obalna straža i dalje surađuje s Agencijom za zaštitu okoliša (EPA) vezano za uporabu disperzanata, kemikalija koje razgrađuju naftu, optuženih da su izazvale trovanje kod dijela radnika koji rade na čišćenju zagađenih obala Louisiane, dodao je.

BP planira koristiti te kemikalije pod vodom u blizini mjesta istjecanja nafte iz bušotine, kako bi se razgradila nafta koju ne hvata kapa i crpi na površinu.

Divovska naftna mrlja u Meksičkom zaljevu, površine veće od 80,000 četvornih kilometara, nastala je nakon eksplozije i potonuća platforme Deepwater Horizon 20. travnja, pri čemu je poginulo 11 članova posade.

Bijela kuća je u četvrtak objavila da će predsjednik Barack Obama u petak ponovo posjetiti obalu Meksičkog zaljeva kako bi se uvjerio u napore koji se ulažu u obuzdavanja i čišćenje najtežeg naftnog zagađenja u povijesti SAD-a. Zbog ogorčenja američke javnosti činjenicom da BP i savezne vlasti 45 dana ne uspijevaju zaustaviti istjecanje nafte u Meksičkom zaljevu, potpora Obami pala je na 46 posto u posljednjem ispitivanju Instituta Gallup, što je najniže od njegova ulaska u Bijelu kuću.