Uz papirnatu potvrdu, njih 45 označeno je prepoznatljivim žutim majicama i zelenim pregačama s natpisom 'Bjelovar', pa je ljubiteljima domaće hrane sada jednostavnije odabrati kvalitetan lokalni proizvod, poput svježe paprike i rajčica, džemova ili mladog krumpira.

Okružena obiteljskim gospodarstvima poznatima u zemlji po zaokruženosti poljoprivredne proizvodnje, često objedinjena ratarskom, povrćarskom i stočarskom proizvodnjom, tržnica u središtu Bjelovara i na današnji radni dan bila je krcata građanima u potrazi za svježom hranom. Gradonačelnik Anton Korošec primijetio je da je subotom taj gradski trbuh još popularnije mjesto trgovanja, susreta i druženja.

'Kupovati lokalnu hranu', citirao je Korošec letak koji se dijeli u okviru 'projekta 'Jučer u vrtu, danas na placu', 'znači: uživati u pravim okusima, pronaći sezonske proizvode, pomoći obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, štititi okoliš, brinuti o sebi i zdravlju, otkriti raznovrsnost života, upoznati kraj odakle dolazi tvoja hrana, potražiti prijatelje i uživati u životu.

Zato trebamo kupovati hranu od naših proizvođača, jer činimo dobro i sebi i lokalnom gospodarstvu', poručio je poljoprivrednicima, koji su stručnoj komisiji dokazali da na imanju uzgajaju sve ono što na štandu nude kupcima.

Stručnjake koji su pregledali imanja poslali su Poljoprivredno savjetodavna služba, Udruga hrvatskih tržnica, Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija i tvrtka Komunalac.

Hrvoje Horvat, ravnatelj PSS-a, ustvrdio je da se poljoprivrednici, koliko god bili veliki ili manji, opet nalaze pred dva glavna izazova: potrebom da se proizvede što kvalitetniji proizvod u optimalnoj količini i, drugo, prodajom proizvoda, odnosno dolaskom do kupca, što predstavlja dovršetak proizvodnog ciklusa i povrat svega uloženog.

'Taj izazov je velik, jer poljoprivreda je vrlo kompleksan i zahtijevan posao. Od vas se zahtijeva stalno usavršavanje, ulaganja, općenito ogroman rad i trud. Otkupljivači i industrija imaju svoje uvjete koji često nisu povoljni i onakvi kakve biste htjeli. Upravo u tom dijelu dolazimo do važnosti takvog certifikata i pristupa, jer vaš proizvod dobiva prodajno mjesto. On je jasno označen i kupcu prepoznatljiv', ocijenio je Horvat.

Trinaest hrvatskih gradova već je uvelo ovakve projekte. Miljenko Ernoić, tajnik Udruge hrvatskih tržnica, kaže da je certifikate u zemlji do sada dobilo oko 600 OPG-ova, a da će Udruga nastaviti podupirati ovu inicijativu radi zaštite malih proizvođača, koji su i brojčano i prostorno oslonac hrvatske poljoprivrede. Štoviše, obiteljska imanja temelj su i europske poljoprivrede, što je EU najbolje dokazao ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja favorizira lokalnu proizvodnju ne samo radi osiguranja hrane, nego i niza ostalih koristi.

'Ovaj projekt nije samo tržišni, nego i upozorenje da više brige, kao društvo i država, moramo posvetiti obiteljskim gospodarstvima. Nažalost, njihov broj se smanjuje, a to nije dobro, ma koliko god neki govorili suprotno. Krenimo samo od toga da su mala gospodarstva prilagodljivija i žilavija od velikih sustava, ali potrebna im je naša potpora', naglasio je Ernoić.