Odluku Therese May o prijevremenim izborima britanski mediji komentiraju njezinom željom za osnaživanjem svoje parlamentarne većine te kako bi lakše provela sve odluke, kako domaće, tako i one povezane s Brexitom. Sve do prije tjedan dana konzervativci su imali blagu prednost nad laburistima, no ona se topi iz dana u dan. Odluka premijerke o prijevremenim izborima za stanovnike Otoka bila je iznenađujuća, ponajviše zbog većine u parlamentu, ali i činjenice da im se ona duže vrijeme protivila.

U razgovoru za tportal Bandov pojašnjava da se May stalno protivila izborima ponavljajući kako za njima prije 2020. godine, kada su trebali biti održani oni redovni, nema potrebe. S druge pak strane njezini protivnici učestalo su naglašavali da ona nema izborni legitimitet jer su je zapravo izabrale stranačke kolege kao zamjenu za Davida Camerona i to nakon referenduma o Brexitu, u čemu izravno nisu sudjelovali građani Ujedinjenog Kraljevstva.

Kako podsjeća stručnjak za međunarodno pravo, May se u travnju naglo odlučila na prijevremene izbore naglašavajući pritom da njima želi ojačati britansku poziciju u pregovorima s EU-om oko Brexita. No Bandov smatra da osnovni razlog njezina zahtjeva za prijevremene izbore treba tražiti u predizbornim anketama, koje su konzervativcima i njoj na čelu stranke davale snažnu premoć te mogućnost zadobivanja izbornog legitimiteta za poziciju premijerke izravno od građana.

Na prijevremene izbore pristali su i laburisti, a prema Bandovu, ključni razlozi za njihov pristanak treba tražiti u stvaranju jasnije slike toga koga birači žele da ih predstavlja u pregovorima oko Brexita.

'Poznato je to da su zahtjev za prijevremenim izborima, uz konzervativce, podržali laburisti i liberalni demokrati, a samo je Škotska nacionalna stranka (SNP) ostala suzdržana. Vođa laburista Jeremy Corbyn izjasnio se pred raspisivanje prijevremenih izbora da će tek novi izbori dati jasnu sliku toga koga žele birači da ih predstavlja u pregovorima oko Brexita, izražavajući time nadu da će to upravo biti laburisti, koji se biračkom podrškom zadnjih dana sve značajnije približavaju konzervativcima. S druge strane Tim Farron, vođa liberalnih demokrata, kao i predsjednica Škotske nacionalne stranke te prva ministrica Škotske Nicola Sturgeon, izjavili su kako je ovo prilika da se Brexit kao takav izbjegne u potpunosti ili barem da bi se značajno zatoplili odnosi između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije', mišljenja je tportalov sugovornik.

Nema mjesta optimizmu

Pred izbore u Britaniji prema već ustaljenom običaju dvije najjače stranke, konzervativci i laburisti, šire optimizam, a ovaj put mjesta optimizmu zbog Brexita, mogućeg škotskog odcjepljenja, ali i učestalih terorističkih napada, baš i nema. Spomenuti rezultati predizbornih anketa govore o opasnom laburističkom približavanju konzervativcima. Kako stvari zasad stoje, pobjednik će se odlučivati u fotofinišu.

Bandov podsjeća kako su pred najavu prijevremenih izbora sredinom travnja konzervativci izvrsno stajali u anketama s nadmoćnom premoći od čak 18 posto nad laburistima kao najjačoj oporbenoj stranci. Uz to je premijerka, vjerujući u predizborne ankete, planirala ojačati poziciju konzervativaca u parlamentu, u kojem trenutno imaju samo 330 od ukupno 650 zastupničkih mjesta, što je krhka većina. Naš sugovornik analizira to što su konzervativcima ankete sve manje sklonije kako se približavaju izbori.

Prema anketama trenutačno, ističe Bandov, niti jedna stranka ne raspolaže apsolutnom većinom te su konzervativci sve dalje od svojeg prvotno planiranog cilja, a to je komotna većina. Prema najnovijim predizbornim anketama, nedostaje im više od 13 mjesta za minimalnu većinu od 226 mjesta u parlamentu. Ipak, naglašava analitičar, ankete u Britaniji su vrlo nepouzdane zbog kompleksnog izbornog sustava koji ne oslikava vjerodostojno konkretnu podršku birača na nacionalnoj osnovi.

Presudni izbori

Budući da pitanje Brexita neće biti jedina nit vodilja glasačima, zanimalo nas je što će presuditi na izborima u četvrtak. 

'Brexit se nameće, uz borbu protiv terorizma, kao glavna tema ovih izbora. S jedne strane nalazi se UKIP, s druge konzervativci i laburisti, a s treće liberalni demokrati i Škotska nacionalna stranka, kao trenutno jedini zagovornici ostanka u EU. Liberalni demokrati su u svojem manifestu od 17. svibnja ove godine postavili kao glavni zahtjev to da se još jednom preispita volja građana na referendumu o zaključku pregovora između UK-a i EU-a, pri čemu bi se Britanci mogli odlučiti na ostanak u Uniji, u okvirima u kojima su se nalazili i prije samog Brexita. Konzervativci se prvenstveno zalažu za uspješno i bezbolno razdvajanje UK-a od EU-a, pri čemu bi UK zadržao beneficije, ali ne i obaveze iz tog odnosa. Primjerice konzervativci su se u predizbornoj kampanji obavezali da će ograničiti broj novopridošlih migranata u UK-u na maksimalno 100.000 na godinu, no ostaje nejasno hoće li taj broj uključivati i državljane EU-a ili ne. Laburisti se zapravo u značajnoj mjeri slažu s konzervativcima oko pristupa Brexitu. Njihov je stav da se volja izražena na referendumu oko Brexita treba poštivati te se treba provesti razdvajanje što je moguće bezbolnije. Oni ipak naglašavaju da građani EU-a koji žive u Britaniji trebaju biti zaštićeni', kaže Bandov, dodajući kako se stav Škotske nacionalne stranke nije značajno promijenio o Brexitu te se ona snažno zalaže za ostanak Škotske u EU.

Oni smatraju da Škotska na kraju pregovora EU-a i UK-a treba imati svoj zasebni referendum, na kojem bi građani Škotske samostalno odlučili žele li ostati i u kakvoj vezi s UK-om i EU-om, mišljenja je analitičar, primijetivši kako i UKIP na čelu s Paulom Nuttallom također nije promijenio stav oko izlaska iz EU-a, dapače samo ga je učvrstio i zapravo svoju kampanju temelji na njemu te odnosu prema strancima u Britaniji.

UKIP, podsjeća sugovornik, inzistira na provođenju Brexita do 2019. godine, uz neplaćanje nikakvih troškova, a zadržavanje svih beneficija. Uz to se u kampanji najsnažnije zalaže za to da se broj novopridošlih migranata u Britaniji smanji u razdoblju od pet godina na nula, a da se pri završetku pregovora o Brexitu svim građanima EU-a, koji nemaju visoke kvalifikacije, onemogući naseljavanje.

Utjecaj terorizma na ishod izbora

Budući da je Bandov spomenuo borbu protiv terorizma kao jednu od glavnih tema na izborima, zanimalo nas je u kojoj mjeri će na rezultate izbora utjecati nedavni napadi u Londonu i Manchesteru.

'Neupitno je to da teroristički napadi imaju značajan utjecaj jer oni stvaraju atmosferu straha, nesigurnosti i uvjetuju izmjene redovnog ponašanja građana i službi. Političke stranke su zastale sa svojim redovnim aktivnostima u kampanji, između ostalog kako bi se izbjeglo to da neka stranka ili kandidat iskoriste napade za promociju svojih ideja i u borbi za podršku birača. Ipak, Jeremy Corbyn je u medijima upozorio da je premijerka May kao dugogodišnja britanska ministrica unutarnjih poslova izravno utjecala na smanjenje broja policajaca. To se sada, nakon najnovijih terorističkih napada, smatra u potpunosti neodgovornim potezom koji je omogućio osnaživanje terorističkih skupina u Britaniji. May je u nekoliko navrata medijima uzvratila time da policija raspolaže dostatnim resursima te kako je u potpunosti osposobljena za borbu protiv terorizma. Ipak, građani osjećaju nesigurnost te će posljednji teroristički napadi zasigurno imati značajnu ulogu prilikom izražavanja volje birača na izborima', smatra stručnjak.

Ako pak premijerka May ostvari pobjedu, Brexit i njegov tijek nameću se kao glavno postizborno pitanje. Tijek pregovora će, prema Bandovu, ići neovisno o rezultatima izbora.

'I UK i EU u ovim pregovorima imaju svoje unaprijed čvrsto zadane ciljeve. No čini se kako UK ne raspolaže dovoljno jakim argumentima da u svoje zadane ciljeve uvjeri kolege u EU. S druge strane, stav EU-a je vrlo jasan. Popuštanja nema, jer Brexit mora biti ogledan primjer za sve ostale države koje bi se odlučile za izlazak iz EU-a. Kroz Brexit EU želi obeshrabriti druge države da krenu tim putem. Britanija naglašava da je za nju bolje da bude bez dogovora, nego s lošim dogovorom. Ono što je sigurno - Brexit će biti bolan za sve, ali može se vjerovati da će biti postignut niz kompromisa kako bi zapravo sve ostalo isto, samo će se drukčije zvati. UK će, ako se pregovori o Brexitu dovedu do kraja, krenuti prema nekom od već poznatih modela suradnje EU-a s drugim državama, vjerojatno norveškim ili švicarskim, ili će biti uspostavljen novi britanski model suradnje s EU-om', predviđanje je Bandova.

Škotska perspektiva

Budući da svoju priliku u prijevremenim izborima vidi i škotska premijerka Nicola Sturgeon, zanimalo nas je kakva je perspektiva škotskog odcjepljenja od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva. 

Prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld naglašava kako je odnos Škotske i Engleske višestoljetan, izrazito kompleksan i umrežen zajedničkom poviješću, gospodarstvom, ali i nizom ljudskih sudbina koje ovise o toj međudržavnoj vezi. 'S Brexitom se odlučnost Škotske da napusti Ujedinjeno Kraljevstvo samo potencijalno osnažila. Još 1979. proveden je prvi referendum o decentralizaciji, a koji propada zbog malog odaziva birača. Drugi je proveden 1997. te je 1999. donio uspostavu škotskog parlamenta nakon 300 godina od njegova zadnjeg zasjedanja. Od 2010. godine konkretiziraju se planovi za škotski referendum za odcjepljenje, koji se provodi 2014. i na kojem zagovornici odcjepljenja ne dobivaju natpolovičnu potporu. Neuspjeh referenduma za izlazak Velike Britanije iz EU-a na glasačkim mjestima u Škotskoj, a uspjeh u ostatku Britanije, dao je škotskoj premijerki Nicoli Sturgeon argumentaciju da krene u borbu za novi referendum. Zasad je Sturgeon iznijela plan da se pri kraju pregovora UK-a i EU-a, kada budu poznati okviri daljnjih odnosa, ako oni budu nepovoljni za Škotsku, raspiše novi referendum o neovisnosti Škotske te nakon toga i pristupi pregovorima s EU-om oko članstva u toj zajednici', zaključuje Bandov u razgovoru za tportal.