Britanski znanstvenici David J. Thouless, F. Duncan Haldane i J. Michael Kosterlitz dobitnici su Nobelovu nagradu za fiziku 2016. za otkrivanje neobičnih oblika tvari, priopćio je odbor za dodjelu Nobelove nagrade u utorak
'Ovogodišnji laureati otvorili su vrata nepoznatom svijetu gdje tvar može poprimiti čudna stanja. Koristili su napredne matematičke metode kako bi proučili neobične faze ili stanja tvari kao što su supervodiči, supertekućine ili tanki magnetski filmovi. Zahvaljujući njihovom pionirskom radu, sada kreće potraga za novim i egzotičnim fazama tvari', navodi se u obrazloženju odbora.
Britanski trojac, koji je imenovan na tiskovnoj konferenciji u Švedskoj, podijelit će nagradu u iznosu od osam milijuna kruna (830.000 eura) i pridružiti se prestižnom popisu od 200 drugih dobitnika Nobelove nagrade za fiziku od 1901. godine.
Njihova otkrića pomogla su znanstvenicima u osmišljavanju novih materijala.
Iznenađeni i zahvalni
'Vrlo, vrlo sam iznenađen i zahvalan', rekao je profesor Haldane. 'Kao što to biva s većinom otkrića, o njih se spotaknete'. 'To je nešto što smo davno radili, ali u međuvremeno se pojavilo mnoštvo drugih velikih otkrića koja se temelje na tom našem izvornom radu, koja su ga proširila'.
Kosterlitz i Thouless bili su usredotočeni na fenomen koji se pojavljuje kod plosnatih oblika tvari - na površinama ili unutar krajnje tankih slojeva koji se mogu smatrati dvodimenzionalnima, u usporedbi s tri dimenzije (dužina, širina i visina) s kojima se obično opisuje stvarnost.
Haldane je također proučavao tvari koje formiraju tako tanke niti da se mogu smatrati jednodimenzionalnima.
Karijera u SAD-u
Iako su Britanci, sva trojica sada žive i rade u Sjedinjenim Državama. David Thouless rođen je 1934. u Bearsdenu u Ujedinjenom Kraljevstvu. On je profesor emeritus Washingtonskog sveučilišta. Duncan Haldane je rođen 1951. u Londonu, a sada je profesor fizike na Sveučilištu Princeton. Michael Kosterlitz rođen je 1942. u Aberdeenu. Trenutačno radi na Sveučilištu Brown
Fizika je druga kategorija u rasporedu dodjele ovogodišnjih Nobelovih nagrada. Podsjetimo, japanski znanstvenik Yoshinori Ohsumi dobio je u ponedjeljak Nobelovu nagradu za medicinu, za otkriće mehanizma autofagije, temeljnog procesa kojim se razgrađuju stanične komponente.
Do kraja tjedna dodijelit će se i Nobel za kemiju te za mir, za ekonomiju sljedeći ponedjeljak, a Nobelova nagrada za književnost bit će objavljena 13. listopada.
Nagrade se uručuju 10. prosinca na obljetnicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela (1833-1896), izumitelja dinamita.
